Gost N1 Studija uživo bio je bivši ministar financija u Vladi SDP-a Boris Lalovac koji je govorio o SDP-ovom gospodarskom programu te odgovorio na optužbe HDZ-a da je to program prepisan od onoga prije devet godina.
“Nije prepisano, problemi su nakon 10 godina isti, plaće, radna mjesta, sigurnost, otvaraju se gospodarske teme, SDP nastoji zaštiti ugrožene, borimo se za veću plaću tako da su SDP-ove poruke jasne, razlikuju se od onih koji su neoliberalni, smatram da u kriznim vremenima treba biti snažnija uloga države, ponovno se javlja potreba da država reagira, koronakriza je pogodila gospodarstvo, najugroženiji će biti pogođeni”, rekao je Lalovac.
VEZANE VIJESTI
Napominje, lakše je ispuniti gospodarski program kada u proračunu imate 30 milijardi kuna, a ne kao što se dogodilo SDP-ovoj Vladi koju je dočekalo 25 milijardi minusa.
“Bojim se da će takav minus biti i ove godine, nitko ne zna koliki su dugovi u javnim poduzećima, vidjet ćemo što će država do kraja godine učiniti s Croatia Airlinesom, željeznicama. Sektor prometa je imao lošije gospodarske pokazatelje i kada je išlo dobro, startna osnova će biti teška kao 2011. godine”.
#related-news_0
No, kako tvrdi, SDP od takvih problema i “crne rupe” koja bi nas mogla dočekati na jesen ne strahuje jer znaju kako je bilo teško kada su radili određene rezove, no postoji zadovoljstvo kada izvedete državu iz krize, navodeći primjer švicarskog franka koji su riješili kada nisu imali puno novca.
“Ne sjećam se da smo 2012. godine puno kukali, to je bila i poanta tadašnjeg premijera Zorana Milanovića. Europska komisija govori o podizanju minimalne plaće, mi smo buduća vlada koja bi se u to aktivnije uključila. Ako imate ekonomski rast i ako ga ne prenesete na životni standard ljudi, rast od 3 ili 5 posto ne znači ništa…”.
#related-news_0
Novac za te mjere, kaže Lalovac, ako SDP bude u prilici formirati Vladu, neće doći od dizanja poreza, nego od veće integracije u pristupanju europskom tržištu i sredstvima te će se ulaganje novca iz eu fondova koristiti za dizanje industrijske proizvodnje i kompetencije što će povećati konkurentnost. Dapače, porezi se u nekoj mjeri mogu smanjivati.
“Postoje međustope za određene proizvode kao električna energija, na međustopu od 10 posto, ograničene su mjere fiskalne politike, moraju ići s mjerama monetarne politike. Ako banke povuku ručnu, postrože kriterije za poduzeća i građane, izlazak iz krize će biti duži”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
