Gosti Dubravka Merlića u Pressingu na N1 telelviziji bili su strateški konzultant Milan Račić i predsjednica ORaH-a Mirela Holy. Analizirali su prednosti i mane Transatlantskog sporazuma o slobodnoj trgovini.
Gospodine Račiću zašto je ovaj TTIP toliko obavijeno tajnama?
VEZANE VIJESTI
Ovo su najotvoreniji pregovori koji su ikada postojali za ovakve ugovore. Europski parlament je dao Komisiji mandat i okvir o čemu mogu pregovarati. Ne možete imati 800 milijuna ljudi koji pregovaraju. Mandat se daje pregovaračima i to mora biti otvorena atmosfera. Oni se za svoje pozicije moraju čak i svađati. Ugovor se kasnije dogovara i ratificira. Nakon odobrenja ići će u 28 zemalja EU
Slažete li se gospođo Holy?
Ovo je daleko više od trgovinskog sporazuma SAD-a i EU-a. Nije točno da su pregovori potpuno transparentni. Vrše se u na razini lobista koji su povezani s multinacionalnim kompanijama. Može se steći dojam da se tu pregovara s pozicije interesa multinacionalnih kompanija. I prije je bilo pokušaja da se taj proces ubrza te se nije htjelo da ide u Europski parlament što izaziva veliku sumnju. Ne radi se ovdje samo o trgovinskom sporazumu. Ovdje se pregovara o radničkim pravima, sigurnosti hrane… Želim reći da nisam protiv tog sporazuma, ali mislim da on treba ići na podizanje standarda koji postoje , a ne da dolazi do njihova snižavanja.
Je li istina da multinacionalne kompanije koriste ovaj sporazum za jačanje svog utjecaja?
”Ne pregovaraju kompanije. Pregovaraju države”, kazao je Račić.
Koliko su ti pregovori obojeni lobistički?
”Danas svi lobiraju”, dodao je.
Jesu li u ove pregovore uključeni lobisti povezani s multinacionalnim kompanijama?
”Dat ću vam primjer Hrvatske. Ovdje imate Podravku, Atlantic, Orbico. To su isto multinacionalne firme. I kad Hrvatska pregovara ja se nadam da oni predstave svoje pozicije Vladi. Pregovaramo o ozbiljnim stvarima koje su realne. Bitno je za zemlje gdje nema posla da se ovo ne gleda s ideološke strane – kao mrzim Ameriku i multinacionalne kompanije… Ovdje se straši ljude s podacima koji nisu točni”, kazao je Račić.
”Za američku hranu se kaže da je smeće. Ako je zdravstvo smeće i ako je hrana smeće onda bi životni vijek trebao biti niži. A on je 3 godine viši nego kod nas. Najveće tržište organske hrane na svijetu je Amerika”, dodao je.
”Upravo tu je i opasnost. Ako snižavate standarde proizvodnje i potpuno liberalizirate tržište EU na kojem se hrana radi po višim standardima što znači da je i cijena hrane veća. Organska hrana ovdje neće biti velika stavka u trgovini. Ako govorimo o filozofiji te hrane onda govorimo o hrani koja se koristi i troši na bliskom tržištu. Ukoliko organska hrana daleko putuje ima veći ekološki otisak. Potpunom liberalizacijom tržišta možemo očekivati nešto slično kao i s kineskom robom”, rekla je Mirela Holy.
Tko će izgubiti najviše ovim sporazumom ako bude donesen?
”Najviše političari zemalja koje nisu spremne. Pitali su me je li TTIP borba ili gozba? Ovo nam daje pristup stolu (tržištu), a mi se moramo izboriti za naše proizvode. Ja mislim da Hrvatska nije spremna za ovo”, rekao je Račić.
Gospođo Holy vaše mišljenje?
”Mogli bi profitirati veliki proizvođači koji će lakše poslovati sa SAD-om. Smatram da svaka zdrava ekonomija počiva na malim i srednjim poduzećima za koje mislim da se neće moći othrvati robi koja će dolaziti iz SAD-a. Bojim se da neće biti dobro za Hrvatsku kao i mnoge druge male zemlje”.
S njezinim mišljenjem nije se složio Račić koji je kazao da će ovaj ugovor donijeti dobro malim i srednjim poduzetnicima. Dodao je da je TTIP napravljen kako bi manje is srednje firme mogle izići na tržište SAD-a i kako bi im poslovanje tamo bilo olakšano.
Gđo. Holy dosad se Vlada nije izjasnila o TTIP-u kako to tumačite?
”Očitovali su se, ali su tome pristupili neozbiljno. Trebali su naručiti ekonomsko istraživanje o prednostima i manama ovog ugovora i na temelju toga zauzeti poziciju. Ovdje nema javne rasprave o onome što ovaj sporazum donosi”.
Drugi dio Pressinga počeo je Milan Račić koji je govorio o ugovorima NAFTA i CETA. Te je dodao da su pregovori o njima bili zatvoreniji nego o TTIP-u. Kazao je da bi se potpisivanjem ugovora u Hrvatskoj otvorilo do 650 tisuća radnih mjesta te da je Kanada imala odlične učinke ne samo po svoju ekonomiju nego je dobila i pozitivan psihološki moment.
Mirela Holy kazala je da je Hrvatska previše nespremna za ovaj ugovor te da nema strategiju razvoja zemlje te da je s takve pozicije ulaziti u ovaj posao vrlo rizično.
Zašto SAD ovo radi?
”Oko ovog ugovora ima puno mitova i laži. U zadnjih 10 godina EU pobjeđuje Ameriku – ima suficit i kada gledate izvoz i investiciije. U tom odnosu EU je dominantan partner. Ovdje ispada da se naše ljude štiti od zarade kakvu imaju Amerikanci. Ispada po toj logici da smo mi bogati SAD, a da je Amerika siromašni Meksiko i da se mi njih bojimo. Ljudi gube nadu i odlaze u druge zemlje. Moramo kreirati neku nadu. Ne možemo se zatvoriti i bojati se. Ako nećemo da ljudi odlaze u Kanadu moramo dovesti Kanadu u Hrvatsku”, rekao je Račić.
Predsjednica ORaH-a Mirela Holy rekla je kako mi imamo potpuno neuređeno društvo, a to je rezultat nesređenog sustava i bez velikih reformi nemamo nikakvih šansi te daje svjesna da je SDP imao povijesnu ulogu da pokrene velike reforme bez kojih ”nemamo velike šanse”.
”Činjenica je da ne znamo kakvi će efekti ovog sporazuma biti. Moramo gledati širu sliku jer se tu ne radi samo o trgovinskom nego o sporazumu koji zadire u sve sfere društva”, dodala je.
Kompanijama će se omogućiti u tužbe država. Biti će zaštićenije investicije nego do sad. Je li to točno?
”To je sistem međunarodne arbitraže koji je u ugovoru. On ne važi ako ne znate rješavati sporove. Recimo Podravka otvori tvornicu u nekoj državi u SAD-u i potroši 20 mil. eura i sad ta država postavi 10 posto poreza na strane firme, što nije fer. Po ovome bi Podravka predala to na arbitražu i dobila spor”, kazao je Račić.
Što ako velika kompanija ima neke teme koje nisu baš najčišće nego su možda protiv nacionalnih interesa pa recimo idu preko te arbitraže protiv države?
”Ne možete tražiti nešto ilegalno preko arbitraže. To je napravljeno da vam država ne može odjednom promijeniti pravila igre i oduzeti ono što ste investirali”, kazao je Račić.
Mirela Holy rekla je kako je Njemačka već izgubila jednu sličnu arbitražu. Dala je i primjer eksploatacije nafte u Jadranu.
”Recimo da potpišemo ugovor s koncesionarima. Pritisak javnosti dovede do referenduma i na referendumu građani kažu da ne žele bušenje Jadrana. Hrvatska će odmah morati platiti gubitke i to ne samo gubitke uloženog nego dobitke zarade”, kazala je.
Gospođo Holy što je najveća opasnost u prehrambenim standardima?
”Nema stava EU o GMO uzgoju. Ali neke države imaju restrikcije po tom pitanju. Sada se dogodila promjena jer je EU izglasala nova pravila koja omogućavaju svakoj državi da se sama postavi prema GMO-u. To se može činiti kao dobra stvar, ali država ostaje sama i potpuno izložena tvrtkama i korporacijama.”
Što bi Europa u poboljšavanju standarda mogla ponuditi Americi?
”Vezano uz hranu najviše i u smislu radničkih prava. To je sklisko područje. Postavlja se pitanje jesmo li mi danas društvo u kojem su ljudi ravnopravniji i u kojem je bogatstvo ravnopravnije raspoređeno među većim brojem ljudi. Događa se suprotno. Imamo veći jaz među bogatima i siromašnima. I imamo manje srednje klase, a trebalo bi biti obratno. Ako govorimo o ekonomskim benefitima ovog sporazuma, pitanje je na koji način će biti raspoređeni. Moj dojam je da će rasti profit multinacionalnih kompanija”, rekla je Holy.
Je li ovaj sporazum put za još veću redistribuciju bogatstva manjini?
”Multinacionalne kompanije zarađuju i oni plaćaju poreze. Bez te zarade nema ničega. Slušamo 20 godina ‘morate se riješiti domoljublja’ i sad ta ista grupa ljudi govori ‘sad sam ja u kvartoljublju’ i samo lokalno ću raditi. Mi kako mala zemlja ne možemo se zatvoriti. Ekonomski gledano – to je krah”, rekao je Račić.
Zašto su sindikati protiv ovog sporazuma. Hoće li se smanjiti razina radničkih prava?
”Radnička prava počinju od posla. Kod nas 300 tisuća ljudi nema nikakva prava. Ispada da sindiklaci brane ljude od američkih plaća koje su 2 do 4 puta veće. Mislim da je naš radnik dobar kada se sve organizira pametno. Ko mali moramo biti pametniji, brži i kreativniji”, odgovorio je Račić
Hoće li Hrvatska morati ratificirati ovaj dokument?
”Upravo se prikupljaju potpisi za interpelaciju o TTIP-u. Tražit ćemo očitovanje od Vlade na tu temu hoće li Sabor nakon pregovora sadržaja dokumenta to ratificirati u parlamentu”, rekla je Holy.
Što je alternativa ako Hrvatska odbije ovaj ugovor?
”Pretpostavljam da će političari osluškivati glasove i mislim da sporazm neće proći u Europskom parlamentu. Ako prođe mislim da će sadržajno biti pročišćen i sužen”, zaključila je predsjednica ORaH-a.
