Na izjave o pravu žena na odluku o pobačaju, čak i slučaju silovanja, ministrica obrazovanja žestoko je udarila po istaknutim ljudima Domovinskog pokreta, Mosta i HDZ-a. Rekla je i u čemu je Plenković bio loš, u čemu dobar, a najavila je i što će biti sa školom u slučaju drugog vala epidemije koronavirusa.
Na spominjanje nedavnih stravičnih prijetnji srspkim ženama i djeci na Kustošiji u Zagrebu, te na izjave pojedinih političara o pravima silovanih žena i o pobačaju, Blaženka Divjak o svim tim pojavama govorila je skupno.
Riječ je bila o izjavi Miroslava Škore o tome da bi silovane žene, ako zatrudne, trebale pitati i obitelj za mišljenje o pobačaju, te na izjavu ministra zdravstva Vilija Beroša da je, pod određenim uvjetima, nezbrinutoj djeci bolje u domovima nego što bi im bilo u istospolnim obiteljima. Nakon što je voditelj Igor Bobić spomenuo huligane s Knežije i izjave ovih političara, ministrica je ovako komentirala:
“Mislim da bi tima koje se spomenuli pomoglo da pogledaju te lekcije koje su liječnici stručno napravili vezano uz zdravlje i zdravstveni odgoj.”
VEZANE VIJESTI
Govorila je o tome da su 2019. godine u kurikulume uvedeni građanski i zdravstveni odgoj, pri čemu je u radu na lekcijama iz potonjeg sudjelovao nemali broj stručnjaka HZJZ-a.
“Što se tiče različitih izjava koje su bile u posljednje vrijeme, mislim da je nevjerojatno koliko su ljudi u stanju iskoristiti, skoro na jedan sadistički način, traumatične situacije koje su vezane uz silovanja i žene koje su žrtve”, kazala je Divjak.
“Time je stigmatizirana sama tema”, dodala je i zaključila: “Situacija koja kaže da žena ne može rasuđivati, pa joj treba pomoć u tome, to je korak od toga da ja 15.7. moram (na izbore op. a.) povesti svog supruga ili, evo, brata, možda sina… To je vrlo opasni javni diskurs.”
Voditelj ju je pitao da ocijeni Andreja Plenkovića kao premijera, je li bio dobar, loš…: “Pa, teško je reći. Ali mislim da je pozitivno da se razgovaralo. Ipak… Mislim da se neke odluke trebalo brže donositi.”
Blaženka Divjak na izbore izlazi kao nezavisna kandidatkinja na listi HNS-a u 3. izbornoj jedinici, te ostavlja otvorenom mogućnost da nastavi biti ministrica i u sljedećoj vladi. Ona stoga, kaže, već nekoliko mjeseci ima akcijski plan u slučaju drugog vala epidemije koronavirusa, konkretno na jesen.
“Čini se da je izgledno da sljedeća školska godina neće biti glatka u smislu da nećemo imati nastavu samo u školi, u učionicama, iako je i to jedan od naših scenarija. Puno je izgledniji mješoviti model koji bi, u slučaju ne prejakog drugog vala, osigurao da dio djece bude u školama, a dio u nastavi na daljinu”, kazala je.
#related-news_0
Jedan od modela, rekla je, predviđa da razredna nastava bude u školi pod sličnim uvjetima kao do sada, a da se nastava viših razreda održava jedan tjedan kod kuće, odnosno jedan tjedan u školi, a da primjerice završni razredi srednje škole imaju prednost da budu u školi: “Tako bismo najbolje iskoristili kapacitete nastave u školi, ali i da se brine o zdravlju.”
Za kritike o načinu na koji se njeno ministarstvo nosilo s epidemijom Divjak nema razumijevanja: “Da smo se godinama pripremali za nastavu na daljinu, ja bih razumjela neke od ovih kritika. Ali tome nije bilo tako.”
Rekla je da je ministarstvo moralo raditi u situaciji koja je nastupila iznenada, koja se nije mogla predvidjeti, kao i to da “Nastava na daljinu” uopće ne bi bila moguća bez prethodne “Škole za život”.
“Uspješno smo se suočili, ne savršeno, ali uspješno… To ne bi bilo moguće da nastavnike nismo ranije u ‘Školi za život educirali’ da naglasak bude na rješavanju problema, a ne na učenju napamet. Dobar dio edukacija je bio u Loomenu koji se kasnije upotrebljavao da bi se provodila ‘Nastava na daljinu’. Prvo su (nastavnici, op. a.) vikali: ‘Dolje Loomen!’, a onda: ‘Dajte nam Loomen!’. Kad su nastavnici trebali birati koji će od pet alata uzeti koje je Carnet osiguravao, najveća navala je bila na Loomen”, rekla je i dodala da “Nastava na daljinu” ne bi bila moguća bez digitalizacije škola, odnosno, kako je rekla, bez kompjutera za škole i bez tableta za učenike.
Ministrica Divjak je rekla i to da reforma obrazovanja nije nešto čiji se rezultati mogu uočiti odmah.
“Rezultate treba pričekati tri, četiri godine. Prvi relevantni rezultati školske reforme mogu se očekivati 2022.”
Jedini dio predizbornog programa s kojima je ulazila u svoj resor u ovoj vladi, a koji se nije stigao provesti do kraja, bila je reforma visokog obrazovanja. Ustvrdila je da su uzrok tome razlozi na koje nije mogla utjecati: “To nismo uspjeli… Što zbog otpora određenih akademskih otpora, što zbog nedostatka političke volje, to nismo sada proveli.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
