Zdravstveni radnici izloženi su velikom riziku u borbi protiv pandemije koronavirusa a vlade im u mnogim zemljama nisu osigurale adekvatnu zaštitnu opremu a neke nastoje i ušutkati njihove kritike, upozorio je u ponedjeljak Amnesty International.
Trenutno se na globalnoj razini ne prati sustavno koliko je zdravstvenih radnika i onih zaposlenih na ‘ključnim’ poslovima umrlo od posljedica zaraze Covidom 19, konstatira Amnesty International u izvješću “Izloženi, ušutkani, na udaru”.
Stoga je organizacija sama prikupila i analizirala “široku lepezu raspoloživih podataka” koji pokazuju da je u 79 zemalja širom svijeta od zaraze koronavirusom do sada umrlo više od 3.000 zdravstvenih radnika.
Najviše je smrtnih slučajeva zabilježeno u Rusiji, Velikoj Britaniji i SAD-u, “minimalno” 545 odnosno 540 i 504.
Amnesty nije prikupio podatke iz Hrvatske, kao ni iz Slovenije. U Bosni i Hercegovini su prema podacima do 2. srpnja umrla dva zdravstvena radnika, u Srbiji 12, u Crnoj Gori, na Kosovu, u Mađarskoj i Austriji po jedan.
Među europskim zemljama s najviše smrtnih slučajeva među zdravstvenim radnicima izdvajaju se još Italija, sa 188, i Španjolska, sa 63.
Manjak opreme, kazne za kritiku
Manjak zaštitne osobne opreme za zdravstvene radnike utvrđen je u gotovo sve 63 zemlje i regije.
Među njima su i zemlje koje možda tek čeka najteža faza pandemije, poput Indije i Brazila i više afričkih zemalja, upozoravaju u Amnestyju.
Jedan liječnik u Mexico Cityju kazao je da liječnici na zaštitnu opremu troše oko 12 posto plaće.
Problem je možda dodatno zaoštrila nestašica opreme na globalnoj razini, ali i trgovinska ograničenja, konstatira Amnesty, podsjećajući da su u lipnju 56 zemalja ali i Europska Unija i Euroazijska ekonomska unija zabranile odnosno ograničile izvoz opreme.
Među problemima organizacija izdvaja i niske plaće i duge smjene zdravstvenih radnika i – u nekim zemljama – kažnjavanje onih koji progovore o lošim uvjetima rada.
Rusija i Kina nalaze se u skupini zemalja u kojima zdravstvenim radnicima prijete kazne zbog “kritičkih istupa o uvjetima rada odnosno zbog kritika na račun odgovora vlasti” na pandemiju, bilježe u Amnestyju.
Izvješće “naglašava ozbiljne probleme s kojima se danas suočavaju zdravstveni i radnici na ‘ključnim’ poslovima, kao i brojne propuste vlada u osiguravanju adekvatne potpune zaštite njihovih ljudskih prava”.
Neke su grupe radnika u sektoru zdravstva, socijalne skrbi i higijenskih službi nesrazmjerno snažno pogođene pandemijom, potvrdila je analiza Amnestyja.
Izdvojeni su primjeri radnika iz crnačkih i drugih manjina u Britaniji, kaste ‘nedodirljivih’ u Indiji i somalijske zajednice u Finskoj.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
