Dijelovi Australije ovih dana bilježe rekordne dnevne poraste zaraze koronavirusom i rekordan broj smrti povezanih s Covidom-19. Zbog toga se uvode karantene, ograničava se kretanje, zatvaraju se trgovine i obrti. S obzirom da kod njih još uvijek traje zima, postavlja se pitanje može li Hrvatska očekivati sličan scenarij najesen.
Srijeda je bila najgori dan pandemije u Australiji od početka zaraze. Ukupan broj umrlih u Viktoriji je 162, dok je u cijeloj zemlji umrlo njih 247. Većina novih slučajeva zaraženih i umrlih je iz glavnog grada Viktorije, Melbournea. Objavljeno je stanje katastrofe i uvedene su stroge restrikcije u Melbourneu, uključujući noćni policijski sat i zatvaranje brojnih poslova, trgovina i obrta. Do 15. rujna također brane stanovnicima da putuju dalje od 5 km u potrazi za namirnicama ili rekreacijom, zabranjene su organizirane rekreativne aktivnosti i vjenčanja, a nošenje maski je obvezno.
VEZANA VIJEST
Suočeni sa širenjem covida-19 na južnoj hemisferi stručnjaci i vlasti na sjevernoj pokušavaju se pripremiti za novi veliki val koji se očekuje od listopada do proljeća, piše Index.
Naši epidemiolozi smatraju da situacija u Australiji može, ali ne mora nužno biti najava onoga što nas čeka na jesen i zimu.
“Situacija po različitim regijama i zemljama može biti bitno različita tako da situacija na južnoj polutci može, ali i ne mora biti pokazatelj onoga što će se događati u Europi i Hrvatskoj”, tumači dr. sc. Sanja Kurečić Filipović iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. “Sezona gripe, primjerice, može biti značajno drugačija između različitih regija i različitih zemalja”, dodaje.
Na pitanje je li uopće moguće davati najave da više neće biti strožeg zatvaranja Kurečić Filipović odgovara:
#related-news_0
“Epidemiološki gledano, najrazumnije je donositi odluke sukladno trenutnim epidemiološkim pokazateljima. Međutim, odluke o zatvaranju tipa lockdowna sigurno neće biti donošene jednostrano od strane epidemiološke struke, već će u odluci sudjelovati i drugi sektori.”
Kada je riječ o otvaranju škola, Kurečić Filipović ističe da postoji mogućnost provođenja nastave na nekoliko načina što, u slučaju potrebe, uključuje i nastavu na daljinu.
“Postoji i mogućnost različitih odluka regionalno”, dodaje.
Jedno od ključnih pitanja koja se trenutno nameću jest što možemo učiniti sada kako bi se problem smanjio na jesen i zimu.
“Za sada smatramo da ključnu ulogu ima pridržavanje preventivnih mjera, kao što su fizički razmak, pojačana higijena ruku i prostora, nošenje maske kako je propisano, a u svemu tome posebno mjesto zauzima podizanje svijesti svakog pojedinca o osobnoj odgovornosti”, poručuje Kurečić Filipović.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
