Opskrbu jeftinijim cigaretama iz BiH ili (u manjoj mjeri) Srbije, i onu u legalnim okvirima i izvan njih, ove je godine već donekle otežala epidemiološka situacija, a odskora će i novi propisi.

Pod egidom osobne prtljage bez plaćanja PDV-a i trošarine u Hrvatsku će se od 15. listopada moći unijeti, primjerice, samo dva paketića cigareta umjesto deset ili “šteke”, a sužavaju se i limiti za tzv. male pošiljke nekomercijalnog značaja.

Od zastupljenijih kategorija duhanskih proizvoda isto vrijedi i za duhan za pušenje, za koji će maksimalna količina pošteđena naplate nameta također biti peterostruko manja nego dosad. Umjesto dosadašnjih 250 grama slobodno će se moći unijeti 50.

Te promjene dio su predloženih izmjena Pravilnika o oslobođenju od PDV-a i trošarine za robu uvezenu u osobnoj prtljazi osoba koje putuju iz trećih država (izvan EU) te za robu uvezenu kao mala pošiljka nekomercijalnog značaja, piše Poslovni dnevnik. Radi se o prijedlogu izmjena koji je ovaj tjedan pušten u javnu raspravu.

Tim su pravilnikom inače definirani i limiti za alkoholna pića, kao i “rezervno gorivo” u prenosivim spremnicima, ali fokus promjena ponajprije je na cigaretama/duhanu, s tim da je od količinskih smanjenja izuzet zračni promet.

U odnosu na postojeći pravilnik predviđa se i dopuna kojom se određuje da maksimalne količine za sedam specificiranih duhanskih prerađevina i proizvoda predstavljaju 100 posto sveukupne dozvoljene količine.

“U slučaju svakog pojedinog putnika oslobođenje može primijeniti na bilo koju kombinaciju proizvoda pod uvjetom da sveukupni postotak iskorištenih pojedinih odobrenih količina na prelazi 100 posto”, pojašnjava se u prijedlogu izmjena.

Koliko god takve sličice zvuče periferno, potencijalni financijski efekti novih pravila igre to baš i nisu. Godišnja potrošnja cigareta u Hrvatskoj procjenjuje se na više od 300 milijuna standardnih pakiranja, a posljednje dostupne procjene kažu da se oko 7 posto potrošnje cigareta odnosi na neoporezive cigarete, s poreznom markicom (najčešće) BiH ili bez markice. To je u velikoj mjeri siva zona.

Kod rezanog duhana, čija potrošnja je posljednjih godina (zbog cijena) porasla udio neoporezive potrošnje je znatno veći. Uz red veličine brojki koje oslikavaju duhansko tržište, računa se da siva zona proračunu na godišnjoj razini izbija barem 500-600 milijuna kuna.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.