Uoči predstojeće rasprave o stanju Europske unije koja će se idući tjedan održati u Bruxellesu, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj održao je online konferenciju za medije na kojoj su zastupnici Tonino Picula (SDP, S&D) i Karlo Ressler (HDZ, EPP) temama koje se nameću kao prioritetne u raspravi, dok je voditelj Odjela za praćenje javnog mnijenja u Parlamentu Philipp Schulmeister podsjetio na rezultate istraživanja javnog mnijenja o očekivanjima građana.
Rasprava o stanju Unije
Rasprava o stanju Unije održat će se 16. rujna, na plenarnoj sjednici EP-a, u vremenu u kojem EU prolazi kroz jednu od najtežih godina u svojoj povijesti. Tradicionalno, riječ je o jednoj od najvažnijih rasprava na razini EU-a tijekom koje demokratski izabrani predstavnici europskih građana propituju rad Europske komisije.
Ovo je prvi govor o stanju Unije u mandatu predsjednice Komisije Ursule von der Leyen, a teme koje se nameću su gospodarski oporavak, klimatske promjene nezaposlenost mladih te upravljanje migracijama.
Svoja očekivanjima od rasprave te o predstojećoj plenarnoj sjednici na online konferenciji za medije podijelili su eurozastupnici Tonino Picula i Karlo Ressler, dok voditelj Odjela za praćenje javnog mnijenja u Parlamentu Philipp Schulmeister predstavio rezultate posljednjeg istraživanja provedenog za Parlament o stavovima građana EU-a prema Europskoj uniji.
Većina ispitanika koja je sudjelovala u istraživanju stavova smatra da EU treba raspolagati izdašnijim financijskim sredstvima za prevladavanje posljedica krize te da bi se novac iz većeg zajedničkog proračuna trebao usmjeriti u javno zdravstvo, gospodarski oporavak, te zapošljavanje i socijalna pitanja.
Oprezni optimizam
Tonino Picula je na početku svoga izlaganja kazao kako smatra da su neke države članice krizu iskoristile za jačanje vlastite pozicije te kako je ova pandemija bila udarac europskoj solidarnosti, koja je – prema njegovim riječima – već bila “nagrižena”.
Međutim, dodaje kako je Europska unija pokazala kako ima kapaciteta za gledanje u budućnost te kako treba napredovati i postati ‘pametna sila’ (‘smart power’) koja se mora širiti kroz politiku proširenja, za što se sam i zalaže.
“Zato sam posebno zadovoljan uključivanjem energetske tranzicije otoka u taj najvažniji europski dokument, čime su hrvatski otoci postali dio europskog laboratorija za razvoj novih ideja održivosti. Uz to, usvajanjem mojih dva milijuna eura vrijednih amandmana za financiranje prvih pilot projekata energetske tranzicije ruralnih područja, i oni su postali dijelom te velike i važne priče.”
Nadalje, neki su sektori ekonomije pretrpjeli puno veće štete zbog pandemije, poput turizma koji je važan dio hrvatskog gospodarstva, ali i njemu bliski sektori poput vinarstva i proizvodnje hrane, za koje sam i ranije tražio izdašnu pomoć. Ne smijemo zaboraviti ni nužnost snaženja zajedničkog pregovaranja o plaćama putem sindikata.”
Zastupnik u vanjskoj pak politici očekuje “ispunjavanje obećanja o geostrateškoj Uniji i zauzimanje pozicija u odnosu na geostrateške takmace Kinu i Rusiju, ali i SAD. U regiji, posvećenost nastavku politike proširenja, s naglaskom na podršku kandidatkinjama, posebno Crnoj Gori, koju posebno pratim kao izvjestitelj i koja je do sada najdalje dospjela.”
Kao izrazito bitan faktor vidi funkcioniranje schengenskog prostora (čiji dio Hrvatska još nije), a imao je velika očekivanja od Fonda pravedne tranzicije.
Karlo Ressler kao trenutno ključna politička pitanja navodi pregovore o višegodišnjem proračunu EU-a (VFO) i Fondu oporavka, a ističe i kako se kriza nije jednako odrazila na sve države, ali ni na sve generacije jednako.
“Nakon zdravstvenog i gospodarskog šoka pred Europom je još uvijek neizvjestan ostatak godine. Nalazimo se na prekretnici. Potrebna je konkretna solidarnost prema najpogođenijima i digitalna transformacija kako bi oporavak bio zaista uspješan i za nove generacije. Ono sto je Unija trebala učiniti jest pokušati izbjeći da posljedice budu disproporcionalne za pojedine sektore, pojedine države članice i pojedine generacije, posebice za mlade ljude.”
Stoga je kao ključno političko pitanje u Europi zastupnik naveo pregovore o dugogodišnjem proračunu i Planu oporavka, te s time povezano pitanje vladavine prava, dodavši da “Parlament želi osnažiti višegodišnji proračun u području zdravstva, obrazovanja, programa usmjerenih na zaštitu vanjske granice. Jedini pravi način na koji će se politički prioriteti o kojima ćemo čuti u govoru o stanju Unije i raspravljati na plenarnoj sjednici pretvoriti u konkretne politike koje imaju učinka na poljoprivrednike, poslodavce, radnike u Hrvatskoj i EU-u je upravo dugogodišnji proračun.”
Njegova ključna poruka jest da sve ono o čemu će se pričati na plenarnoj sjednici mora biti popraćeno i s financijskim sredstvima. “Bez toga ostaju samo na riječima”, dodaje.
Kriza je pogodila veliku većinu građana EU-a
Voditelj Odjela za praćenje javnog mnijenja u Parlamentu Philipp Schulmeister predstavio je rezultate posljednjeg istraživanja o stavovima građana prema EU. Dojam je bio da će se zbog krize pozitivan stav građana prema EU-u smanjiti; istraživanje prevedeno od 11. do 29. lipnja u 27 država članica EU-a pokazalo je kako nesigurnost osjeća 45 posto ispitanika, dok nadu osjeća 41 posto ispitanika.
To su dva glavna osjećaja s kojima će se vladajući – ali i građani – u predstojećim mjesecima nositi.
No, morat će se nositi (i već se nose) s rastućom financijskom krizom. Ne začuđuje što je većina ispitanika kazala kako su osjetili utjecaj krize. Tako je na razini Europske unije 28 posto njih osjetilo gubitak prihoda, dok je na razini Hrvatske ta jbrojka čak 35 posto!
Međutim, nismo samo po gubitku prihoda ‘bolji’ od prosjeka Europske unije – na razini EU-a 21 posto anketiranih suočio se s nezaposlenošću ili djelomičnom nezaposlenošću, dok je u Hrvatskoj taj postotak 27. Devet posto Europljana pitalo je prijatelje ili članove obitelji za financijsku pomoć, dok je to u isto vrijeme učinilo 15 posto Hrvata.
Ispitanici u Hrvatskoj, međutim, uglavnom su zadovoljni mjerama pomoći koje je uvela Vlada (njih 60 posto), iako su građani iz jugoistočne Europe i Austrije u manjoj mjeri zadovoljni mjerama EU-a.
Bit će zanimljivo pratiti rezultate istraživanja o stavovima građana EU-a koji će se voditi tijekom trećeg vala pandemije. Schulmeister smatra kako će ti podaci biti dostupni u listopadu. Tada ćemo možda dobiti još i bolji dojam o mjerama Vlade i kakav su utjecaj imale na pitanja poput nezaposlenosti u Hrvatskoj i onoga hoćemo li i tada biti ‘bolji’ od prosjeka EU-a?
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
