U prvoj polovici godine državni proračun imao je za 7 posto manje prihoda nego u istom razdoblju lani. Rashodi su bili veći za oko 15 posto. Ukupna rupa u proračunu je 18 milijardi kuna i to samo za prvu polovicu ove godine. Hoće li nove Vladine mjere spasiti radna mjesta do kraja godine, treba li liberalizirati Zakon o radu, te hoće li ukidanje kvota za strane radnike smanjiti cijenu rada u Hrvatskoj.

U emisiji Poligraf gostovali su resorni ministar Josip Aladrović, predsjednik saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Davorko Vidović i predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

Ministar Aladrović rekao je da smo u prvih šest mjeseci imali koronakrizu čiji je intenzitet tada bio najjači i sve se to odrazilo na smanjenje prihoda, a s druge strane povećanje rashoda državnog proračuna.

– Nismo specifičan slučaj, to je se događalo u svim zemljama u različitim postocima i iznosima, rekao je te dodao da su do sada isplatili 6,3 milijarde kuna na ime očuvanja radnih mjesta.

Dodao je da je njihova projekcija očuvanje oko 100.000 radnih mjesta, te da će mjere trajati do 31.12 ove godine.

– Sa ovim mjerama smo pokrili sve što je nužno da do kraja godine osiguramo da ne bude potresa na tržištu rada i osiguramo fluentnost u poslovanju naših poduzetnika, rekao je.

Sever je rekao da primaju sve više pritužbi na poslodavce da se te mjere zloupotrebljavaju.

– Mi smo ukazivali u ožujku da bi bilo učinkovitije da ta sredstva idu direktno radnicima na račune, a ne poslodavcima. U zadnje vrijeme dobili smo cijeli niz pritužbi gdje poslodavac ljude vodi na skraćeno radno vrijeme, a oni rade puno radno vrijeme, pa čak ponegdje i prekovremeno, rekao je te dodao da bi trebalo dati veće ovlasti inspekciji rada i dobro kazniti onoga tko vara državu i radnika.

Ministar je reagirao i rekao da oni u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje vrše kontrole i da su preko 100 milijuna kuna vratili u proračun nepripadnih isplata ili su poslodavci vratili jer su smatrali da nema potrebe za korištenjem mjera.

Vidović je rekao kako su mjere interventne i privremene, te da treba pozdraviti mjeru skraćenog radnog tjedna uz dobru kontrolu. Dodao je da nitko ne može predvidjeti kako će se pandemija odvijati, a da su neke djelatnosti toliko ugrožene da im prijeti potpuni kolaps.

Smatra da fali tzv. pasivnih mjera – direktna pomoć radnicima koji ostaju bez posla ili im je radno mjesto ugroženo, jer je to najpoštenija i najčišća mjera, te kako je rekao, većina zemalja to prakticira.

– Kada donosite odluku morate se odlučiti hoćete čuvati zaposlenost što su aktivne mjere ili ćete podizati naknade za nezaposlenost što su pasivne mjere, rekao je Aladrović dodavši da su se oni odlučili na aktivne mjere, te da se malo zemalja odlučilo na pasivne.

– S mjerama moramo biti zadovoljni, moramo biti realni i svjesni i što Hrvatska može financijski u ovom trenutku, rekao je Aladrović.

Kad je riječ o stranim radnicima, Vidović kaže da Hrvatska bez njih ne može.

– Od 2013. pa do danas Hrvatska je u demografskom smislu izgubila prirodnim putem 207.000 ljudi u radnom kontigentu plus 300.000 koliko se iselilo. Nama fali pola milijuna ljudi i to je na zaposlenost od 1,5 milijun strahoviti manjak, rekao je, te dodao da se taj manjak ne može nadomjestiti nikakvim mjerema pronatalitene politike koje bi se odmah počele provoditi.

Aladrović se složio s Vidovićem, te dodao da nema straha od stranih radnika.