Europski sud za ljudska prava (ECHR) je donio iznenađujuću odluku i odvagnuo da je estonski portal Delfi odgovoran za sadržaj anonimnih i navodno "zapaljivih" komentara svojih čitatelja, javlja Ars Technica.
Organizacija za digitalna prava Access ocjenjuje da je odluka suda u opreci s direktivom Europske unije o e-trgovini koja “garantira odrješenje od odgovornosti za posrednike koji implementiraju mehanizme za uklanjanje komentara trećih stranaka”. Peter Micek, viši savjetnik za smjernice Accessa, kaže da je presuda ECHR-a “dramatično odmakla internet od slobodnog izražavanja i zaštite privatnosti koja je stvorila internet kakvog poznajemo”.
Direktne i indirektne posljedice
Inicijativa za obranu medija (Media Legal Defence Initiative) na svojim stranicama donosi sažetak razloga koji su doveli do neočekivane odluke i piše da je ECHR bio suočen s “ekstremnom prirodom komentara i govorom mržnje na profesionalnom i komercijalnom izvještajnom portalu”. Sud je ocijenio da vlasnici i administratori Delfija “nisu poduzeli odgovarajuće mjere da iskorijene komentare u pitanju”.
PROČITAJTE JOŠ
T. J. McIntyre, predavač na katedri prava i rukovoditelj organizacije Digitalna prava Irske, tumači za Ars Technicu da presuda ima čitav niz indirektnih implikacija.
“Odluka nema direktan zakonski učinak. Ona jednostavno utvrđuje da estonski zakoni o odgovornosti internetske stranice za sadržaj nisu nekompatibilni s ECHR-om. Presuda ne traži nikakve izmjene postojećih nacionalnih ili europskih zakona. Indirektno, ona ipak ima utjecaj na daljnji razvoj zakonodavstva i to na način koji potkopava slobodu izražavanja. Odluku Velikog vijeća ECHR-a će sada razmatrati i odvagnuti drugi sudova i zakonodavna tijela,” kaže.
Preventivno uklanjanje spornih komentara
Stručnjak dolazeću pravnu nesigurnost ilustrira pojmom “očito nezakonitog” sadržaja koji koristi ECHR bez dodatnog tumačenja što to konkretno predstavlja. Nedorečenost termina je nešto što može dovesti do situacije u kojoj portali “sporne materijale skidaju preventivno”.
McIntyre drži da presuda ponovno otvara i pitanje “aktivnog motrenja” korisnika na forumima i portalima i da je u opreci s prijašnjom odlukom Europskog suda pravde iz 2012. godine prema kojoj pravne i fizičke osobe odgovorne za smještaj i održavanje internetske stranice nisu odgovorne i za sadržaj koji se na njima nalazi.
Ars Technica ističe da bi odluka vrlo vjerojatno bila drugačija da se Delfi obratio Europskom sudu pravde koji bi presudio na temelju EU direktiva, a ne ECHR-u.
“Stranica je ponudila argument da je u pitanju njena ‘sloboda da uključi informacije koje stvaraju treće stranke’ – komentatori. Delfi se pozvao na članak 10. Europske povelje o ljudskim pravima zbog čega je ECHR i prihvatio slučaj,” tumači Micek.
Neočekivani poraz Delfija će imati suptilne, ali značajne posljedice za budućnost slobode izražavanje ne samo u Estoniji, već na teritoriju Europske unije, piše Ars Techinca, prenosi Index.hr.
