Dušan Miljuš, novinar Jutarnjeg lista, u Novom je danu komentirao napad na Markovom trgu te posljedice koje je ostavio.
Novinar Dušan Miljuš zatekao se u Norveškoj 2011. kad je Anders Breivik ubio više od 70 ljudi na otoku Utoya. Uspoređujući taj slučaj s napadom na Markovom trgu, Miljuš je rekao:
Radikalni pojedinci
“Oslo je izgledao kao ratna zona taj dan. U početku vlada isto nije znala o čemu se radi i mislili su da se radi o međunarodnom terorizmu, ali se brzo ustanovilo da je pojedinac radikaliziran ultradesničarskim stavovima u Norveškoj. Bila je i zakašnjela reakcija policijskih snaga, helikopterska jedinica je bila na godišnjem odmoru i nisu uopće mogli djelovati iz zraka, a prilikom prebacivanja specijalnih jedinica policije pokvario im se motor. No, uslijedila je odlučna reakcija na govor mržnje u medijima, u komentarima na portalima te su zakonski onemogućili anonimne komentare s govorom mržnje i pokazali su se vrlo principijelni”.
Miljuš otkriva da je i u Norveškoj bilo reakcija simpatizera radikalnog ubojice: “Ne treba očekivati da neće postojati dio ljudi koji će imati simpatije prema takvom činu. Na medijima je da to ograniče, a zamka je kad političari nastoje opravdati takve činove, teško će se izbjeći situacija da mediji to ne prenesu, ali tu je uloga i opće javnosti i medija da stvai nazovu pravim imenom.”
I norveška je policija objavila dijelove snimki napada, ali tek mjesecima kasnije: “Norveška je nakon nekoliko mjeseci objavila neke snimke, ali se pazilo da se ne objavljuju žrtve. Imali smo situacije nakon terorističkih napada u Europi i svijetu da su se objavljivale snimke, pa i kod nas nakon ubojstva Ive Pukanića i Nike Franića objavljena je snimka eksplozije automobila. Dakle nije ovo jedini primjer da policija objavljuje snimke. Pitanje je da li je trebalo to objaviti tako i na takav način. One su sad dostupne i bit će uvijek dostupne na društvenim mrežama, bit će traumatizirajuće za obitelj počinitelja, sve je to kompleksna i slojevita situacija.”
Neprofesionalan napad
Miljuš ističe da se ne bi složio da se radi o profesionalnom počinitelju, nego da je riječ o srećom prilično loše izvedenom činu jer zahvaljujući tome je i policajac preživio i nije bilo većih posljedica. “Sama činjenica da su ga dvojica policajaca, koji su uzvratili vatru, prekinuli u daljnjim namjerama, pokazuje da se nije radilo o nekome tko je uvježban da ubije i napravi krajnji teroristički čin”, rekao je.
#related-news_0
Još uvijek se spekulira kako je počinitelj s oružjem uopće došao do Markovog trga bez da je itko to primijetio. Smatra se da je koristio jaknu kako bi sakrio skraćenu strojnicu kojom je pucao.
“Detalj koji upada u oči, je taj pištolj koji je stavljen u futrolu za pojas. Radilo se o nekoj vrsti pripreme. Pretpostavljam da taksist nije vidio da mladić ima oružje i vidljivo je na snimci da u akciju kreće iz jedne veže koje su pogodne za ostavljanje odjevnih predmeta. To je očito bila završna faza kad je odlučio skinuti jaknu i krenuti s oružjem prem zgradi Vlade. Oružje drži pripijeno uz tijelo, prošlo je i nekoliko automobila, ali ljudi to očito nisu mogli primijetiti”, dodaje Miljuš.
Smatra da u samu zgradu Vlade nije ušao prvenstveno jer su ga u tome spriječila dva policajca koji su odmah reagirali i zapucali.
“Možda je u tom trenutku, kad je pogodio policajca, shvatio da on nije jedini koji osigurava zgradu Vlade, a kako su se već čuli pucnjevi, vjerojatno su se i drugi policajci pripremili za odbijanje napada i postao je svjestan da može doći do obračuna u kojem bi policija imala zakonske ovlasti da upotrijebi oružje i onemogući ga u daljnjoj namjeri. No u jednom trenu puca po prozorima u prizemlju zgrade Vlade. Sreća da nije bilo radno vrijeme, pitanje je kako bi to završilo”, rekao je Miljuš.
Zašto je napad izveden u to vrijeme, kad zapravo nije bilo puno ljudi na Markovom trgu, možda nikad nećemo saznati: “Počinielj je počinio samoubojstvo, a ne znamo ima li tragova u računalu, u mobitelima, gdje je možda nekome najavio sam čin. Procjene govore da se radi o samotnjačkom činu. Neki bivši šefovi SOA-e ovaj čin karakteriziraju i kažu da se Hrvatska suočava s unutarnjim terorizmom što može biti vrlo bolno, ali moguće je da je htio ući u Vladu, izazvati talačku situaciju i privući javnu pozornost. To je mogući scenarij.”
Cilj napada
Miljuš smatra da je napadaču cilj očito bio pobjeći jer da je htio izgubiti život, mogao je ući u vatreni obračun s policijom: “Očito je postao svjestan situacije, čuli su se heikopteri, znao da je će potraga za njim biti velika. Možda je tad procijenio s obzirom na to da mu je otac bio policajac, da je osramotio obitelj i odlučio se na samoubojstvo kao očajnički potez.”
#related-news_0
Napad je okarakteriziran kao pokušaj teškog trostrukog ubojstva s elementima terorizma. “Politički ciljevi se mogu naći u poruci nakon pucnjave gdje kaže da se ne može nekažnjeno gaziti ljudske vrijednosti. Napad sigurno ima elemenata straha. Srećom napad nije imao puno teže posljedice. Da je došlo do ubojstva premijera ili političara, bila bi drugačija i politička situacija i mislim da bi to izazvalo daleko veće posjedice. Ne treba to olako shvatiti. Nadležne službe će odraditi posao, a policiji će trebati dosta vremena da složi mozaik cijele priče ako uopće uspije u tome.”
Komentirajući na kraju pojavu, odnosno rast radikalizma u društvu Miljuš je rekao: “Sad je stvar političkog oportunizma koliko neke stvari želite nazvati pravim imenom. Danas kreće val ovrha, ljudi su u posebnoj situaciji zbog pandemije, velika je količina oružja u Hrvatskoj. Imate situaciju koju je teško kontrolirati. Politika, pravosuđe i društvo u cjelini morat će naći odgovore ako ne žele da dođe do radikalnije situacije. Moramo se zapitati što bi bilo da se to dogodilo na Trgu bana Jelačića, u šoping centru ili negdje gdje je moglo biti više žrtava. Na ovakve stvari su sociolozi upozoravali više od 20 godina.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.