Nakon još jednog kruga razgovora s predstavnicima javnih i državnih službi, Vlada je pristala s početkom 2021. povećati osnovicu plaće za 4 posto. Za to u proračunu za iduću godinu treba osigurati još milijardu i 200 milijuna kuna. Svim će službenicima biti isplaćena i božićnica u punom iznosu od 1500 kuna. Odakle novac za sve što se Vlada obvezala ispuniti zaposlenicima javnih i državnih službi?
Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović kaže da je u postizanju današnjeg dogovora presudno bilo to što su u svibnju i lipnju potpisali sporazum sa sindikatima u kojima su ih tražili da pristanu na odgodu povećanja osnovice do 1. siječnja 2021.
“To vrijeme je došlo. Pokušali smo još jednom u razgovorima doći do zajedničkog rješenja, no s obzirom na to da nije bilo moguće doći do alternativnog rješenja, odlučili smo da ćemo ispoštivati sporazum u njegovom punom obujmu – isplatit ćemo božićnice u 2020., a 4% povećanja osnovice za sve državne i javne službenike će biti od 1. siječnja 2021.”, rekao je u Dnevniku HTV-a ministar Aladrović.
VEZANA VIJEST
Na pitanje gdje će Vlada pronaći milijardu i 200 milijuna kuna kako bi ispunili sve što su se obvezali ispuniti zaposlenicima javnih i državnih službi ministar odgovara kako je u ovoj situaciji vrlo teško planirati javne financije.
“Imamo različitih izazova pred sobom i planiranje prihoda i rashoda je podložno izvjesnim promjenama. S obzirom na to da smo se dogovorili sa sindikatima, morat ćemo kroz povećanje prihoda ili smanjenje rashoda u idućoj godini iznaći potreban novac. I kroz godinu ćemo sigurno naći način kako ćemo to osigurati”, poručio je.
Državi prijete tužbe teške dvije milijarde kuna
Više tisuća tužbi je podignuto a neke su presude već postale i pravomoćne. Aladrović kako se te tužbe odnose na period iz 2007. do 2009. godine.
“Od 2016. su prema sindikatima nastajali određeni dugovi prema državnim i javnim službenicima. Također imamo paralelno tužbe kroz zdravstveni sustav koje su nastale zbog različitih tumačenja određenih odredbi Kolektivnog ugovora. Jedan od razloga zašto smo mi danas jednostavno postigli dogovor je to da mi nismo željeli opteretiti neke iduće vlade i neke buduće ministre s onim s čime se mi danas moramo nositi”, istaknuo je.
Kaže da što se tiče konkretno ovih tužbi još čekaju pravorijek Vrhovnoga suda te će onda ispoštovani ono što je taj sud odlučio ili dalje pregovarati sa sindikatima.
#related-news_0
“Naravno da će ta situacija, ako se odvije negativno za hrvatsku vladu, dodatno opteretiti fiskalne kapacitete. Ali ja bih pričekao da prvo vidimo što će Vrhovni sud odlučiti i nakon toga ćemo znati odreagirati da zadovoljimo sve strane”, poručio je Aladrović.
Što se tiče neisplaćenih prekovremenih sati u zdravstvu kaže da su oni naslijedili određene ugovore iz 2013. te da su prošle godine tu nepravdu ispravili.
“Međutim postoje određene obveze koje su nastajale u prethodnom razdoblju i ministar Beroš je u razgovorima sa zdravstvenim sindikatima i ja sam siguran da će se pronaći okvir kroz koji će se podmiriti te obveze”, rekao je.
Za pregovore sa sindikatima za novo četverogodišnje razdoblje koji im slijede iduće godine vjeruje da će se događati u boljoj ekonomskoj situaciji od trenutne jer vlada, kaže, planira određeni rast za iduću godinu.
“No četverogodišnje razdoblje je dugo za planiranje, vidimo kolike ekonomske tenzije mogu nastati u kratkom periodu. Vidjet ćemo kakva će situacija biti u kolovozu ili rujnu kada se ti pregovori budu otvarali. Do tada ćemo sigurno imati bolju sliku što učiniti”, poručio je ministar Aladrović.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
