"Mladi u BiH pokazali su na lokalnim izborima da žele nešto drugo"

Vijesti 20. stu 202012:49 > 12:50
N1

Povodom 25. obljetnice Daytonskog sporazuma Vesna Pusić komentirala je za N1 zašto je Bosna i Hercegovina danas nefunkcionalna država i kako bi mogla to prestati biti.

“Unatoč svim teškoćama, jedinstvena BiH postoji, bez obzira što ju je puno političkih snaga pokušalo razoriti u ovih 25 godina”, kazala je.

VEZANE VIJESTI

“Čak mislim da su lokalni izbori koji su upravo završili, pokazali da jedna nova generacija mlađih građana ipak gura BiH naprijed. To je razlog za jedan mali optimizam, koji je tako rijedak što se tiče BiH”, dodala je.

Primijetila je međutim:

“Mislim da je stanje danas manje optimistično u pogledu temeljnih političkih snaga i institucija nego što je to bilo nakon potpuisivanja Daytonskih sporazuma, iako je tada situacija bila užasna.”

Podsjetila je da je Daytonski sporazum 1995. doslovno bio način okončanja krvoprolića u ovoj zemlji.

Objasnila je gdje je sporazum zakazao:

#related-news_0

“Nije se aktivno smišljao sljedeći korak, nije se aktivno smišljala podloga za izgradnju funkcionalne države. Isti ustav BiH na snazi je i danas. Taj ustav nije dovoljno čvrsta podloga za izgradnju funkcionalne države. Samo činjenica da postoji 13 parlamenata i vlada, govori o poteškoćama. Mislim, pa to ne bi mogla podnijeti niti država sa 300 godina demokratske tradicije.”

Dalje je komentirala prijedloge o preustroju BiH, o idejama o više entiteta.

“Kada sam o tome razmišljala, polazila sam od racionalnog pristupa, što bi moglo funkcionirati da BiH postane građanska liberalna demokracija. Međutim, većina glavnih ili većinskih političkih aktera ne razmišlja iz te perspektive i zato je bespredmetno o tome razgovarati. Oni o tome razmišljaju iz perspektive zadržavanja moći u svom ataru, drugim riječima nad Bošnjacima, Srbima i Hrvatima. I njima ovakva situacija, koliko god se bune i imaju možda neke zahtjeve za manjim izmjenama, odgovara ovakva pat pozicija, jer su oni na svom terenu. To je pogubno za BiH”, kazala je i složila se da promjena u BiH nabolje ne može biti bez pritiska EU i međunarodne zajednice.

“Građani su na lokalnim izborima pokazali da žele nešto drugo, da su u stanju čak i iznijeti nešto drugo”, kazala je dalje i primijetila da se nešto već događa u međunarodnoj zajednici:

“Neke najnovije naznake su iz grupe oko novoizabranog predsjednika Bidena, koji sam dobro poznaje situaciju. On okuplja ljude koji poznaju BiH, koji su tamo bili, bilo kao veleposlanici bilo kao dužnosnici State Departmenta, koji imaju ideju što bi tamo trebalo napraviti. Čak se spominje jača uloga visokog predstavnika, s time što bi to bio posljednji možda visoki predstavnik, ali s ulogom koja bi omogućila da se provedu neke ključne reforme.”

#related-news_0

Rekla je da mijenjanje izbornog sustava nije tek pitanje dogovora sa SDA, nego je to pitanje promjene ustava. Činjenica je da postoje Federacija BiH i Republika Srpska, odnosno da bi se za promjenu u tom smjeru moralo mijenjati i ustav:

“Što se izbornih jedinica tiče, to bi bio korak prema promjeni ustava, da se iz dva entiteta izvedu tri entiteta. Namjera Daytona, a i rezultati izbora pokazuju da napredak ide u obrnutom pravcu, u smjeru građanske BiH, gdje bi trebalo naći načine za zaštitu kolektivnih prava.”

Rekla je i to da naravno da je u ovom trenutku nerealno da bi netko u Republici Srpskoj mogao politički preživjeti ako bi išao za tim da se Republika Srpska ukida, ali:

“Ali prije koju godinu ne bi nitko mogao dovesti u pitanje dominaciju SDA.”

Komentirala je i politička kretanja među većinski hrvatskim područjima u BiH.

#related-news_0

“Zašto među Hrvatima nema ozbiljnije opozicije HDZ-u? To je, ajmo reći, onaj HDZ 1990., koji vidim da je u Rami zadržao gradonačelnika. Ali, koliko je to opozicija…”, kazala je.

Za izmjenu izbornog zakona kazala je da nije sigurna koliko je to put naprijed ili natrag. Ipak:

“Ali, postoje ustavni stručnjaci koji mogu pronaći neki način koji će Hrvate osloboditi od te pozicije taoca u kojoj su u ovom trenutku u prvom redu zbog malobrojnosti.”

Politiku Republike Hrvatske prema BiH kritizirala je zbog temeljnog polazišta.

“Hrvatska treba poći od svog odnosa prema BiH kao državi, a onda unutar toga imati i tu specifičnu politiku za brigu i popravljanje položaja i ravnopravnost Hrvata unutar BiH. Bez tog prvog koraka, to nikada neće biti efikasna politika, jer će se uvijek gledati kao pandan politici Srbije prema Republici Srpskoj”, konstatirala je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.