Čak 12,7 studenata Sveučilišta u Rijeci imalo je suicidalne misli za vrijeme prvog "lockdowna", a to je gotovo dvostruko više od uobičajenog.
Istovremeno 19,6 posto studenata izrazilo je visoku ili ozbiljnu depresiju, a 23,9 visoku ili ozbiljnu anksioznost – podaci su to koje je jučer na znanstvenoj konferenciji “COVID-19 poruke” iznijela voditeljica Sveučilišnog savjetovališnog centra prof. dr. Ivanka Živčić Bećirević, prenosi Novi list.
Istraživanje čiji je cilj bilo utvrditi kako su se studenti nosili s pandemijom i lockdownom obuhvatilo je 923 studenta u dobi od 19 do 28 godina s različitih riječkih fakulteta, a dobiveni podaci u skladu su sa sličnim svjetskim istraživanjima.
“Pandemija COVID-19 donijela je puno iznenadnih promjena u studentskom akademskom i svakodnevnom životu kojima su se morali prilagoditi u vrlo kratkom vremenu. Mnoga sveučilišta širom svijeta izvještavaju o negativnim učincima pandemije na dobrobit studenata. Rezultati koje smo mi dobili u skladu su s rezultatima ostalih svjetskih sveučilišta pa se tako i podaci o povećanju suicidalnih misli podudaraju s ostalim sveučilištima. Naša prethodna istraživanja pokazala su da takve misli ima 7 posto studenata, što nije zanemarivo, ali je značajno manje od novih podataka koji su gotovo dvostruki. Stoga se malo i pribojavamo kakav će trend biti dalje. Ovo je istraživanje bilo usredotočeno na izvore stresa koji su studenti doživjeli tijekom zaključavanja u proljeće 2020. godine i njihove učinke na njihovo psihološko i akademsko funkcioniranje. Identificirali smo četiri skupine izvora stresa.
Posljedice izolacije predstavljaju najjači izvor stresa, nakon kojeg slijedi akademski stres, mogućnost infekcije i obiteljski izvori stresa. Žene sve izvore stresa doživljavaju intenzivnije od muškaraca, a studenti koji su promijenili prebivalište doživljavaju obiteljske probleme i posljedice izolacije stresnije od studenata koji kontinuirano žive sa svojim obiteljima. Pokazalo se da studenti koji nisu promijenili prebivalište bolje akademski funkcioniraju.
Studenti koji su se vratili kući tijekom zaključavanja doživjeli su veći obiteljski stres i veći stres zbog socijalne izolacije”, kazala je prof. dr. Živčić Bećirević.
Ujedno je dodala da posljedice izolacije imaju najjači doprinos razini depresije i anksioznosti kod učenika, kao i najsnažniji negativni učinak na njihovo akademsko funkcioniranje. Razina depresije i anksioznosti također su značajni dodatni negativni prediktori akademskog funkcioniranja učenika, piše Novi list.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
