Znanstvenici širom svijeta proučavaju koronavirus i pokušavaju zaštititi čovječanstvo od njega, a jedan od njih je i vodeći hrvatski znanstvenik, molekularni biolog prof. dr Ivan Đikić, profesor na Institutu Goethe u Frankfurtu.
Đikić kaže da se u posljednjih mjesec dana u europskim zemljama pojavio novi snažan val koronavirusa koji je posljedica opuštanja tijekom ljeta, i sada se zbog određenog razdoblja inkubacije virus proširio.
“U proljeće su zemlje Istočne Europe, uključujući Srbiju, Bosnu, Hrvatsku, Slovačku, Češku, reagirale na vrijeme i pravilno i imali su jako dobre podatke”, kaže on i dodaje:
“U ovom slučaju su zemlje Zapadne Europe naučile ozbiljnije lekciju u proljeće, sad su puno ozbiljnije reagirale, uvele ozbiljnije mere i građani su dosta više motivirani. Za razliku od toga u zemljama Istočne Europe je sada kritičnije”, rekao je Đikić za Nova.rs.
Navodi kako uvijek propagira da se ne nikad ne govori o “strožim i blažim mjerama” već o “pravilnim i pravovremenim mjerama”.
“Kada imate spektar od 20 epidemioloških mjera i uvedete samo pet njih na vrijeme onda ste ispred virusa, kad kaskate za virusom onda morate uvesti svih 20 mjera, morate u potpunosti zatvoriti živote ljudi da biste se borili s tim jednim eksplozivnim rastom virusa u populaciji, jer ga više ne možete uloviti”, kaže on i dodaje:
“Tri glavna pravila u borbi s virusom koja ne smijemo ignorirati su: moramo više testirati, moramo locirati viruse i moramo lokalno djelovati tako da izdvojimo virus od daljeg kruga širenja.”
“Trebaju nam transparentni odgovorni lideri”
Kaže da je odgovornost političara u kriznim situacijama jako značajna.
“Potrebni su nam transparentni odgovorni lideri koji će građanima pokazivati točne podatke i građani će se onda ponašati odgovorno. Ono što je tipično za slabe političke lidere je da preko različitih manipulacija pokušavaju brojeve prikazati boljima i tako gube vrijeme”, kaže on i dodaje:
#related-news_0
“Događa se da oni govore kako neće biti mjera i na kraju sve te zemlje uđu u jedan nekontrolirani, neuređeni, stihijski lockdown i tada najviše pate ugroženi radnici, starije rizične populacije”, kaže Đikić.
Poručuje da je ljudima u krizi potreban neko u koga mogu imati povjerenje, a ono se stječe vremenom.
“Ne može neko doći i onda pričati različite stvari koje ne odgovaraju brojevima. Zato je jako važno da imamo brojke povezane sa Svjetsko zdravstvenom organizacijom (WHO).”
Poručuje da uvid u pravo stanje dovodi do buđenja građanske svijesti.
Smatra da je cjepivo najbolji način borbe protiv koronavirusa. Poručuje da su nade u upotrebu cjepiva već početkom sljedeće godine utemeljene na podacima.
“Danas imamo podatke koji govore o optimizmu, ali još uvijek nemamo konačne podatke”, kaže on i objašnjava:
“Potrebno je cijepljenje od dva do tri mjeseca, da se populacija cijepi, stvorit će se kolektivni imunitet, treba nam još nekoliko mjeseci pažljivog života, strpljenja, mjera koje su umjerene i nakon toga s realnim šansama možemo reći – kraj 2021. godine, 2022. će biti normalna godina sa svim slobodama, putovanjima, osmjehom, dječjim školovanjem. To je ono što je optimistično, ali bazirano na podacima.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.