Svjesni smo izazova i teškoća s kojima se susreću turizam i sport, ali vjerujemo da će tome uskoro doći kraj, a kako bismo dodatno pomogli pokrenuli smo program dodjele državnih potpora turizmu i povezanim djelatnostima čija se realizacija očekuje iduće godine, poručuje ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

Novi Program dodjele državnih potpora sektoru turizma i povezanim djelatnostima još se izrađuje, no predviđen je za pomoć malim, srednjim i velikim poduzetnicima, dok bi njegov financijski potencijal trebao biti oko 1,5 milijardi kuna, otkriva ministrica komentirajući za Hinu aktualnosti oko turizma i ugostiteljstva, uključujući i mjere za ugostitelje, pomoć države, očekivanja od predstojeće skijaško-zimske sezone i drugo.

“Potpore u tom programu uključuju mnoge kategorije djelatnosti, poput pripreme i usluživanja hrane i pića, putničkih agencija, organizatora putovanja (touroperatori) i ostalih rezervacijskih usluga te djelatnosti povezane s njima, kao i one iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing) opreme i materijalnih dobara, sportske, zabavne i rekreacijske djelatnosti i drugo. Korisnici programa moći će biti i poduzetnici iz zdravstvenog turizma te oni radom vezani uz djelatnosti bolnica, opće i specijalističke medicinske te stomatološke prakse i druge djelatnosti zdravstvene zaštite, a uključeni su u turističku ponudu i pretežito ostvaruju prihode izvan sustava javnog zdravstva”, najavljuje ministrica.

Adventsko, novogodišnje i skijaško-zimsko razdoblje ovisno o epidemiološkoj situaciji

Na pitanje što očekuje od adventskog razdoblja i ukupno prosinca, pa i dočeka Nove godine, i što bi poručila hotelijerima i ostalima u sektoru koji i uz ograničenja pokušavaju nešto raditi, ministrica ističe kako je sigurna da će svi dionici sektora u tom vremenu nastaviti biti maksimalno odgovorni i pridonijeti pozitivnom imidžu Hrvatske kao sigurne destinacije.

“Sigurna sam da će oni koji su otvoreni i rade poštovati i osiguravati turistima protokole sigurnosti poput održavanja distance, obvezne uporabe maski za lice, dezinfekcije u smještajnim objektima i prijevoznim sredstvima, prilagođavanja beskontaktnim načinima plaćanja usluga i dr. Primjena tih mjera nužna je za vraćanje povjerenja u putovanje, što je važan dio odluke svakog turista pri odabiru destinacije”, kaže ministrica.

Smatra da zajednički cilj svih u hrvatskom turizmu mora biti pozicioniranje Hrvatske kao sigurne, visokokvalitetne, ali i prema gospodarskim kriterijima sve uspješnije destinacije.

S obzirom na zimsko razdoblje komentirala je i mjere zatvaranja granice u Austriji te mogućnosti za skijaško-zimski turizam u Europi ove sezone, uključujući i Hrvatsku te iza Nove godine domaćinstvo Zagreba ski natjecanja Snježna kraljica, kazavši da su mnoge zemlje sada u Europi pooštrile mjere, a ako će skijališta i raditi, očigledno je da će to biti uz posebne uvjete, bez velikih okupljanja i grupa.

Ipak, kaže da treba pričekati razvoj stanja s pandemijom te vidjeti granične uvjete koje će zemlje postavljati u idućem razdoblju, ali i da je legitimno pravo svake države odlučiti kada će nešto otvoriti ili zatvoriti, pa i skijališta, što sve ovisi epidemiološkoj situaciji.

Svjesni kritičkih mišljenja na račun zatvaranja ugostitelja, ali bilo je nužno

Komentirajući mjere stožera koje zabranjuju rad ugostiteljskim objektima do 21. prosinca, kao i nezadovoljstvo ugostitelja takvim mjerama i s time povezano i kompenzacijske mjere države za amortiziranje dijela financijske štete od tog zatvaranja, ministrica Brnjac kaže da je svjesna kritičkih mišljenja na račun tih mjera, ali i naglašava da su bile nužne s obzirom na ozbiljnu fazu pandemije u Hrvatskoj, kada je odgovorno ponašanje svih najvažnije.

“Restriktivne mjere poduzete su radi smanjenja zaraze i omogućavanja održivost zdravstvenog sustava, a Vlada i sada u tome izrazito važnim drži očuvanje radnih mjesta i stoga je dosadašnjim mjerama, za koje je osigurala oko 10 milijardi kuna, omogućila očuvanje 630 tisuća radnih mjesta. Te su mjere pomogle i 107 tisuća poduzeća, dok je novim paketom obuhvaćeno više od 80 tisuća zaposlenih”, iznosi ministrica, koja je uz još nekoliko ministara prisustvovala i nedavnim razgovorima s ugostiteljima i drugim poduzetnicima oko kompenzacijskih mjera zbog privremenog zatvaranja njihovog rada.

S te strane podsjeća da se provode tri mjere ukupno teške 2,1 milijardu kuna, od kojih je jedna za nastavak očuvanje radnih mjesta od 4.000 kuna po radniku tijekom obustave rada, za što će se osigurati ukupno oko 470 milijuna kuna kada se pribroje doprinosi, dok je druga mjera da se dio ili svi fiksni troškovi tijekom obustave rada pokriju sektorima pogođenim novim mjerama ako imaju pad prihoda veći od 60 posto u prosincu u odnosu na lanjski prosinac. Ti troškovi uključuje mnoge elemente (najam ili zakup, komunalije i druge osnovne troškove koji se plaćaju svaki mjesec, uz još neke dodatne poput spomeničke rente, naknade ZAMP-u, HRT-u i slično), a procjenjuje se da će ta mjera ‘koštati’ oko 250 milijuna kuna.

Treće čime se, kako dodaje, pomaže privatnom sektoru tj. pogođenima epidemiološkim mjerama koje su trenutno na snazi, je novi paket tzv. covid kredita u iznosu od oko 1,3 milijarde kuna, a to su tražili i ugostitelji i drugi poduzetnici.

U svemu iznimno važnim ministrica drži i Nacionalni plan oporavka i otpornosti, za koji kaže da je vrijedan više od devet milijardi eura, od čega je šest milijardi bespovratnih, a to će, kako smatra, omogućiti da utjecaj na gospodarstvo bude reformski i pozitivan.

I za sektor sporta činimo sve što možemo

Svjesni su, kako ističe, i da u ovim teškim, ali nužnim mjerama ‘pati’ i sport, jer su privremeno obustavljena većina sportskih i sportsko-rekreativnih aktivnosti, pri čemu podsjeća da treninzi i natjecanja nisu zabranjeni za klubove koji se natječu u 1. i 2. rangu natjecanja u seniorskoj konkurenciji i u 1. rangu natjecanja u juniorskoj konkurenciji na nacionalnoj razini u ekipnim sportovima. Omogućeni su i treninzi i natjecanja vrhunskih sportaša i sportašica I., II. i III. kategorije u individualnim sportovima.

Iznosi i da su do sada u sklopu pomoći sektoru sporta, za sportske udruge osigurali oko 20 milijuna kuna, a isto toliko i kroz saveze za natjecanja, kao i da pripremaju i nove mjere za pomoć i sportskom sustavu.

“Vlada i Ministarstvo turizma i sporta čine sve kako bi pandemiju i sektor sporta prebrodio sa što manje negativnih posljedica. Uvjerena sam da se zajedničkim odgovornim ponašanjem može pridonijeti što skorijem povratku svih sportskih aktivnosti i stvoriti preduvjete za očuvanje sustava sporta za iduću, olimpijsku godinu”, zaključila je ministrica Brnjac.