Europska unija ove godine prvi put neće imati zaključke o politici proširenja, jer su se članice podijelile na snažne zagovornike daljnjeg širenja i na šutljive protivnike kojima odgovara da u tome nema pomaka.

Njemačko predsjedništvo je u petak odustalo od zaključaka o proširenju nakon što nije uspjelo dogovoriti tekst zaključaka. Odustalo je i od zaključaka predsjedništva kojima se pribjegava kada se ne može postići suglasnosti o zaključcima Vijeća. Zaključci predsjedništva imaju puno manju težinu od zaključaka Vijeća jer ne obvezuju druge članice,

“Nema zaključaka. Sada je na sljedećem predsjedništvu da nastavi rad na tome”, rekao je Hini diplomat EU-a.

U srijedu su veleposlanici zemalja članica EU-a usuglasili tekst zaključaka o proširenju na koji nitko nije imao primjedbi. Zaključci su trebali biti formalno usvojeni u četvrtak na sastanku Vijeća za okoliš. Usuglašani zaključci se mogu usvojiti na fizičkom sastanku Vijeća ili pisanim postupkom. Prema pravilima EU-a, usuglašene zaključke može bez rasprave prihvatiti bilo koja formacija Vijeća.

Sastanak Vijeća za okoliš je zadnji fizički sastanak Vijeća ove godine i to je bila prilika da se zaključci usvoji. Međutim, Češka i Slovačka su u četvrtak povukle suglasnost, naglašavajući da bi zaključci kakvi su predloženi još dodatno zakomplicirali politiku proširenja, pogotovo kada je u pitanju Sjeverna Makedonija.

Njemačko predsjedništvo je onda to pitanje skinulo s dnevnog reda jer Vijeće za okoliš nije nadležno za proširenje i može usvojiti samo prethodno usuglašene zaključke.

U četvrtak kasno popodne, zajedničkim priopćenjem oglasila su se ministarstva vanjsih poslova Češke i Slovačke.

“S obzirom na ključnu ulogu ovoga dokumenta i nakon temeljitog razmatranja, nismo u stanju dati suglasnost na nacrt koji je danas predložen za usvajanje. Tekst u ovom obliku sadrži elemente, uključujući i pojam falsificiranja povijesti, koji bi po našem mišljenju nanio golemu štetu procesu proširenja i donio nove komplikacije u budućnosti”, kaže se u zajedničkom priopćenju ministarstava vanjskih poslova Češke i Slovačke.

Predloženi tekst zaključaka sadrži jedan dio koji se odnosi na sve zemlje zapadnog Balkana, a onda i posebni dio za svaku od zemalja pojedinačno.

U dijelu predloženog teksta zaključaka koji se odnosi na sve i koji govori o dobrosusjedskim odnosima i regionalnoj suradnji kaže se da: “Vijeće podsjeća na Prespanski sporazum između Sjeverne Makedonije i Grčke i na sporazum o prijateljstvu, dobrosusjedstvu i suradnji između Sjeverne Makedonije i Bugarske i naglašava važnost njihove kontinuirane provedbe. Ta dva velika koraka trebala bi učinkovito okončati bilo kakve tvrdnje koje se temelje na pogrešnom tumačenju povijesti”.

Češka i Slovačka, koje su snažni zagovornici proširenja, ističu da se upravo tom rečenicom previše popustilo Bugarskoj, koja je danima blokirala zaključke o proširenju.

“Nećemo dopustiti da Unija bude sudac o našoj zajedničkoj povijesti, kako se identificiramo i koji jezik koristimo”, kaže se u zajedničkom češko-slovačkom priopćenju i dodaje da ta pitanja trebaju riješiti one zemlje kojih se to tiče.

Bugarska je blokirala usvajanje pregovaračkog okvira za Sjevernu Makedoniju, što je preduvjet za formalno otvaranje pregovora, ali je također i danima blokirala zaključke o proširenju tražeći da se u tekst ubaci njezini pogledi po pitanju odnosa s njezinim zapadnim susjedom.

Zaključke o proširenju svake godine u prosincu usvaja Vijeće za opće poslove. To Vijeće, koje čine ministri europskih poslova zemalja članica, održalo je prošli tjedan video-konferenciju na kojoj nije postignuta suglasnost o zaključcima zbog protivljenja Bugarske.

Bugarska je onemogućila usvajanje pregovaračkog okvira za Sjevernu Makedoniju, tražeći od svojih zapadnih susjeda da se odreknu svoga identiteta i jezika.

Sjevernu Makedoniju godinama je blokirala Grčka, osporavajući joj pravo na ustavno ime. Prespanskim sporazum dogovoreno je da se Makedonija preimenuje u Sjevernu Makedoniju, čime je otklonjena grčka blokada, ali je ubrzo uslijedila bugarska.

Prije Bugarske, Francuska je u listopadu 2019. blokirala otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom uz potporu Nizozemske i Danske. Pariz je tražio promjenu metodologije pristupnih pregovora, što je u međuvremenu i napravljeno.

U svibnju ove godine za vrijeme hrvatskog predsjedanja došlo je do proboja kada je postignut politički dogovor o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

U drugoj polovici ove godine, njemačko predsjedništvo je pokušalo dogovoriti pregovaračke okvire za obje zemlje ili barem za Sjevernu Makedoniju, jer je Albanija dobile još neke uvjete za formalno otvaranje pregovora. Na kraju ni u tome se nije uspjelo, a Bugarska je okrivljena za blokadu.

Međutim, javna je tajna da se iza Bugarske krije nekoliko zemalja, koje su i inače skeptične prema daljnjem proširenju i ovakva im situacija odgovora da bude po njihovom, a da ih za to nitko ne okrivljava.

Od šest zemalja zapadnog Balkana, Srbija i Crna Gora vode pregovaračke pregovore, Sjeverna Makedonija i Albanija čekaju na usvajanje pregovaračkih okvira kako bi i formalno mogli započeti pregovore, Bosna i Hercegovina čeka da joj se odobri kandidatski status za što mora ispuniti niz mjerila, a Kosovo je na začelju i u najtežoj situaciji, čiju neovisnost ne priznaje pet zemalja članica.

Srbija je otvorila pristupne pregovore u siječnju 2014. godine i u proteklih sedam godina otvorila je samo 18 od 33 pregovaračka poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena. Tijekom ove godine, Srbija nije otvorila ni zatvorila nijedna poglavlje.

Crna Gora otvorila je pregovore u srpnju 2012. i do sada je otvorila svih 33 poglavlja, ali su privremeno zatvorena samo tri.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.