Milanovićeva vlada zaredala je s predizbornim darovima.
‘Ako dobijemo izbore, a nadam se da hoćemo, nastavit ćemo rješavati dva temeljna pitanja u društvu kojima se nisu bavile prethodne vlade – porezno rasterećenje plaća i rješavanje stambenih pitanja kroz smanjene rate kredita i prekidanje dužničkoga ropstva’, kazao je ministar financija Boris Lalovac, koji je spomenuo da će dići neoporezivi dohodak sa sadašnjih 2600 na 3000 kuna.
PROČITAJTE JOŠ
Da se Lalovca pita, ukinuo bi i stopu poreza od 40 posto, po kojoj se sad oporezuju neto plaće iznad 13.000 kuna. Povećanje neoporezivog dohotka za daljnjih 400 kuna diglo bi prosječne plaće za 160 kuna, onima koji zarađuju oko 7000 kuna neto povišica bi bila dvjestotinjak kuna mjesečno, a sretnicima s plaćama oko 10 tisuća kuna 300-tinjak kuna. Kad bi se ukinula stopa od 40 posto, na tom bi potezu znatno profitirali ljudi s plaćama iznad 13.000 neto, no malo je vjerojatno da bi Milanović pristao na potpuno ukidanje te stope.
Sa sličnim manevrom povećanja neoporezivog dohotka Lalovac je ušao u ovu godinu, a rezultat je bio rast osobne potrošnje stanovništva koji je pogurao i BDP. Neto plaće su u prvih šest mjeseci ove godine porasle 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a u lipnju je razlika na godišnjoj razini još veća – 4,5 posto. Kako su u istom razdoblju bruto plaće povećane samo 1,1 posto, jasno je da je razlika posljedica nižeg poreznog opterećenja.
Zaposlenima i umirovljenicima država je na godišnjoj razini ‘prepustila’ oko dvije milijarde kuna, no taj su gubitak na svojim budžetima osjetili gradovi i lokalne jedinice koji se financiraju iz poreza na dohodak jer su im smanjeni prihodi. Udruga gradova procjenjuje da su gradovi Senj, Gospić, Lepoglava, Vrbovsko, Ozalj, Novska ili općina Otok kod Vinkovaca u minusu od 25 do 41 posto, no on nije nastao samo zbog neoporezivog dohotka, nego i zbog gubitka statusa povlaštene sredine, piše Večernji list.
