Hrvatska Vlada održala je u ponedjeljak telefonsku sjednicu na kojoj je donijela Uredbu o izmjeni Zakona o prikupljanju, obradi, povezivanju, korištenju i razmjeni podataka o primicima i javnim davanjima po osiguranicima, prihvatila prijedlog sporazuma o suradnji na mjerama suzbijanja energetskog siromaštva.
Sredstva za sufinanciranje i financiranje troškova međumjesnog javnog prijevoza, u visini od oko 255 milijuna kuna, osigurana su u državnom proračunu za 2015. godinu. U Ministarstvu znanosti obrazovanja i sporta procjenjuju da još nedostaje 70 milijuna kuna te će se, navodi se u obrazloženju, ta sredstva osigurati u rebalansu državnog proračuna.
Pravo na sufinanciranje 75 posto troškova međumjesnog javnog prijevoza, sukladno zadanim limitima, kao i u prethodnom razdoblju, ostvarivat će učenici koji su u školskoj godini 2015./2016. upisali i redovito pohađaju srednju školu, koji kupuju mjesečnu učeničku kartu za autobus ili vlak, a kojima je udaljenost prebivališta do škole veća od pet kilometara. U ostatku cijene mjesečne učeničke karte, mogu sudjelovati jedinice područne (regionalne) samouprave, prijevoznik i roditelj.
Kao i u prethodnom razdoblju, učenicima koji su članovi kućanstva koje je korisnik zajamčene minimalne naknade ili pomoći za uzdržavanje, sukladno propisu kojim se uređuje područje socijalne skrbi financirat će se 100 posto cijene mjesečne učeničke karte.
Također, ovom Odlukom učenicima u programima čiji se veći dio izvodi u obliku praktične nastave i vježbi te drugim strukovnim programima sa stručnom praksom, sufinancirat će se, odnosno financirati mjesečna karta, odnosno pojedinačne karte za dane pohađanja praktične nastave i vježbi te stručne prakse u mjesecu uzimajući u obzir najpovoljniji iznos. Učenik za odlazak u školu i pohađanje praktične nastave i vježbi te stručne prakse ostvaruje pravo na sufinanciranje, odnosno financiranje oba troška međumjesnog javnog prijevoza.
Vlada je na telefonskoj sjednici prihvatila prijedlog sporazuma o suradnji na mjerama suzbijanja energetskog siromaštva te za njegovo potpisivanje ovlastila premijera Zorana Milanovića, a u slučaju njegove spriječenosti potpredsjednicu Vlade i ministricu socijalne politike i mladih Milanku Opačić.
Vlada je, naime, početkom rujna utvrdila prijedlog izmjena Zakona o socijalnoj skrbi, kojim je radi zaštite građana koji su u osobito teškom socijalnom položaju predviđeno uvođenje posebne naknade za ugrožene kupce energenata, a dva dana poslije donijela i Uredbu o kriterijima za stjecanje statusa ugroženih kupaca energije iz umreženih sustava.
Tom je uredbom definiran pojam ugroženog kupca energije kao i propisala način osiguranja sredstava za potrebe naknade troškova energije ugroženim kupcima putem uplate socijalne naknade od tri lipe po kilovatsatu na cijenu električne energije, koju plaćaju kupci iz kategorije kućanstva.
S obzirom na predložene izmjena Zakona o socijalnoj skrbi potrebno je radi adekvatnog normiranja načina izvršenja subvencioniranja troškova energenata s opskrbljivačima energije utvrditi suradnju između Vlade i opskrbljivača na izvršavanju mjera borbe protiv energetskog siromaštva sukladno propisima koji uređuju područje socijalne skrbi i energetski sektor, objašnjavaju iz Vlade, ponavljajući kako donošenje odluke o prijedlogu sporazuma o suradnji na mjerama suzbijanja energetskog siromaštva neće imati učinak na državni proračun.
Vlada je uredbom izmijenila i Zakon o prikupljanju, obradi, povezivanju, korištenju i razmjeni podataka o primicima i javnim davanjima po osiguranicima iz kojega je brisala rok (do kraja ove godine) za podnošenje podataka na starim obrascima.
Naime, Zakonom o prikupljanju, obradi, povezivanju, korištenju i razmjeni podataka o primicima i javnim davanjima po osiguranicima uveden je novi obrazac za objedinjeno prikupljanje i dostavu podataka, ali je za obveze nastale prije stupnja na snagu novog Zakona bilo omogućeno prikupljanje podataka putem prethodno uspostavljenih kanala prihvata, na ranije važećim obrascima, ali do određenog roka, odnosno do 31. prosinca 2015.
“Budući da još uvijek postoji potreba podnošenja podataka na starim obrascima R-S/R-Sm, kako bi se obveznicima dala prilika da ispune svoju zakonsku obvezu nastalu u ranijem razdoblju, te kako bi se posljedično tome već uplaćena sredstva doprinosa II. stupa mirovinskog osiguranja (koja stoje na privremenom računu radi nemogućnosti raspoređivanja na osobne račune) mogla povezati sa zaduženjima i proslijediti u obvezne mirovinske fondove radi evidentiranja na osobnim računima osiguranika, predlaže se brisati rok za podnošenje istih, jer takva mogućnost mora ostati trajno dostupna obveznicima”, objašnjavaju iz Vlade koja je uredbom taj rok i izbrisala.
