Jean Claude Juncker, predsjednik Europske komisije, jutros je u Europskom parlamentu održao svoj prvi govor o stanju Europske unije. Glavna tema bila je velika izbjeglička kriza, a Juncker je izašao i s konkretnim prijedlogom za zbrinjavanje 160.000 izbjeglica koji su već stigli do Europe.
Prema Junckerovom planu, Hrvatska bi morala ukupno primiti 1.064 izbjeglica. Prema ranije objavljenom planu, koji je predviđao zbrinjavanje tek 40.000 izbjeglica, bilo je predviđeno da Hrvatska u naredne dvije godine primi 550 izbjeglica. Za očekivati je da će se te dvije kvote morati zbrojiti, s obzirom da plan koji je Juncker danas iznio predviđa zbrinjavanje dodatnih 120.000 izbjeglica.
Najviše izbjeglica prema ovom planu moraju primiti Njemačka (31.443), Francuska (24.031) i Španjolska (14.931). Najmanje izbjeglica naselit će se na Malti (133), Cipru (274) i u Estoniji (373), a u samom dnu je i susjedna Slovenija koja bitrebala primiti 631 izbjeglica.
Predsjednik Europske komisije, podsjetimo, pozvao je u srijedu u svom govoru o stanju Europske unije na odlučno djelovanje u suočavanju s izbjegličkom krizom, pozvavši zemlje članice da se brzo dogovore o raspodjeli 160.000 izbjeglica, koji se sada nalaze u Italiji, Grčkoj i Mađarskoj.
“Danas predlažemo drugi mehanizam za preseljenje 160.00 ljudi. Mi Europljani moramo primiti te ljude”, rekao je Juncker u svom govoru, dodajući da te kvote za raspodjelu među zemljama članicama moraju biti obvezujuće.
“Moramo donijeti hrabre odluke, nije vrijeme za strah”, rekao je.
Istaknuo je kako očekuje da zemlje članica o tome postignu dogovor već sljedeći tjedan na sastanku ministara unutarnjih poslova.
Upozorio je da se izbjeglice ne može birati prema njihovoj religiji, kritizirajući tako neke zemlje članice koje su izrazile spremnost da prime samo kršćane.
Omogućiti izbjeglicama da rade
Također je rekao da tražitelji azila moraju steći pravo na rad od prvog dana. “Treba promijeniti naše zakone kako bi migrantima omogućili da rade čim stignu na teritorij EU-a”, rekao je Juncker.
“Moramo primiti ljude koji bježe pred ratom, terorom, Islamskom državom. Vrijeme je da djelujemo, da upravljamo krizom. Dosta je pokazivanja prstom, dostaje međusobnog optuživanja članica, koje također upiru prstom na Europsku komisiju”, rekao je Juncker, podsjetivši Europljane da je i većina njih kroz povijest bili u izbjeglištvu.
‘Budmo iskreni. Nema cijene koju ne bih platio, nema mora koje ne bi prošao, granice koju ne bi prešao kada bježiš od Islamske države. Ako se borimo protiv Islamske države, zašto onda ne primimo one koji bježe od nje? Zemlje članice optuživale su jedne druge da ne rade dovoljno po ovome pitanju. Europska komisija i Europski parlament optuživani su da ne rade dobar posao. No, svaljivanje krivnje na druge nikome ne pomaže. Radije bismo trebali pogledati s čime raspolažemo i napredovati u tome smjeru. Sada imamo standarde prema kojima primamo izbjeglice, oni moraju biti implementirani i prakticirani. A to nije slučaj. Zajednički standardi su dobri ali nisu dovoljni. Treba nam opširna europska agenda o imigraciji. Pojačali smo našu prisutnost na moru.’, kazao je Juncker.