Predsjednik Ivo Josipović u ekskluzivnom intervjuu za N1 televiziju s Tihomirom Ladišićem progovorio je o braniteljskim prosvjedima, monetizaciji autocesta i stanju u gospodarstvu koje smatra zabrinjavajućim. Uvjeren je u pobjedu na nadolazećim izborima i smatra kako njegova protukandidatkinja nema program, a služi se i neistinama.
Monetizacija autocesta
Na mogućem referendumu protiv monetizacije autocesta, kaže, bit će suzdržan.
“Mislim da ću sad po prvi put možda biti suzdržan. Zašto? Jer mislim da se prerano odlučuje o tome. Dakle, za mene je to gospodarsko, ekonomsko pitanje. Pitanje upravljanja javnim resursima iodluka o tome da li ići u to ili ne je pitanje matematike i vizije kako sredstva koja bi se dobila najbolje plasirati. Ili, alternativno, ako to ne činimo, što učiniti umjesto toga.
“Prema tome, ako me pitate jesam li za monetizaciju ili nisam, ja vam na na to pitanje mogu dati odgovor samo onda kada vidim što se nudi. Ja bih volio da se na referendum ide onog trenutka kad znamo da li netko nudi dvije, pet ili 50 milijardi nečega. Još jednom ističem, referendum je važna institucija i svaku odluku, ma kakva ona bila, što god da građani odluče, mora se poštivati”.
Moramo biti svjesni da smo gradili autoceste, da one nisu rentabilne i da se ne isplaćuju putem cestarina i svih onih prihoda koji idu uz to. Isto tako, moramo biti svjesni da kredite moramo vraćati, neće ih vratiti nitko umjesto nas. Jedan od načina je monetizacija, a drugi način je ulaganje iz proračuna, koji je ovakav kakav je, što bi značilo redukciju nekih drugih troškova. Ili neko novo zaduživanje.
Prosvjed branitelja
Predsjednik je rekao svoje mišljenje i o braniteljskim prosvjedima. Smatra da se država zbog toga ne nalazi u svojevrsnom izvanrednom stanju.
“Prosvjedi u demokratskim društvima su česti i dulje traju od ovoga, a znaju biti i žešći od ovih koje smo vidjeli do sada. Naravno, mi smo jedno društvo koje je posebno osjetljivo, posebno kada je riječ o braniteljima. Dakle, ja sam otišao tamo. Otišao sam među branitelje i njihove prijatelje koji ih podržavaju. U razgovoru s njima sam čuo da ima problema za koje zaista nema nijednog razloga da se ne bi ti riješili u institucijama države. Ako itko zaslužuje našu pozornost, našu ljubav i pažnju, onda su to stopostotni invalidi Domovinskog rata. Međutim, ja sam tamo vidio i neke druge ljude koji zasigurno imaju i neko drugo viđenje tih prosvjeda i neke druge ciljeve, političke ciljeve. Još dok sam bio tamo neki su željeli odmah otvoriti pitanje ćirilice. Kakve to veze ima sa stopostotnim invalidima? Dakle, riječ je očito o jednom širem konceptu gdje ljudi različito poimaju prosvjede”.
Smatrate li da potencijalno to može biti žarište jedne opasne društvene krize?
“Dakle, očito jedan dio sudionika ima i taj širi koncept o kojem sam govorio. Dakle, prosvjede žele pretvoriti u nukleus nekog općeg nezadovoljstva. Mislim da se to neće dogoditi, posebice ako nadležna državna tijela otvore dijalog prema dobrom dijelu tih ljudi koji imaju zaista opravdane primjedbe na sadašnje stanje. Ja sam zabrinut samo za jednu stvar, a to je pitanje zdavlja tih ljudi. Naime, riječ je o ljudima koji imaju ozbiljno narušeno zdravlje. Vidjeli smo, jedna osoba je umrla. Bilo je i određenih reakcija poput samospaljivanja. Nekima je pozlilo. Dakle, riječ je o ljudima kojima se vrlo lako može dodatno narušiti zdravlje i tu je odgovornost organizatora”.
Ekonomska kriza i rebalans proračuna
Ivo Josipović komentirao je i ekonomsku krizu i odlučnost Vlade u zaustavljanju negativnih promjena.
“Dakle, očito su oni koji donose gospodarske odluke, Vlade, u ambivalentnoj situaciji. S jedne strane, da, nešto bi trebalo rezati, a s druge strane, to što porežete, opet ide na teret građana jer i oni opet moraju na neki način zadovoljiti te potrebe koje mi, u našoj socijalnoj državi, kakvu smo htjeli imati alimentiramo dobrim dijelom iz proračuna.
Međutim, naravno da ima ogromnih neracionalnosti, da ima predimenzioniranosti administracije, da imamo sustav lokalne uprave i samouprave koji je skup, glomazan, i, što je još najvažnije – neefikasan. Zato i predlažem regionalizaciju kao jedan od puteva izlaska iz krize. S druge strane mi smo tome svjedočili, svjedočimo i danas, nas je zgrabila hobotnica korupcije. Koncept nove pravednosti koji sam izložio je otvorio ta vrata. Pogledajte samo koliki broj visokorangiranih ljudi je sada ili u zatvoru ili pred sudovima”.
Predsjednički izbori i kampanja
Ivo Josipović kometirao je i kritike da svoju političku funkciju koristi bi već ušao u predizbornu kampanju te da svoju poziciju koristi da bi češće bio u javnosti.
“Ja mislim da gospoda i gospođe koji to govore, možda nisu gledali televiziju. Možda su baš bili u inozemstvu pa nisu pratili. Naime, ako pogledate moje rasporede unatrag četiri pet godina, vidjet ćete da ništa bitno aktivniji nisam danas nego što sam bio prije dvije ili četiri godine. I prije i sada sam otvarao brojne teme. Ja to razumijem zaista kao određeni dio kampanje ili predkampanje gdje oni koji su u defanzivi, koji nemaju program, koji nemaju
“Pa uvjeren sam u to. Uvjeren sam, optimist sam. Ali, naravno, poštujem svoje protukandidate. Spreman sam na ovakvu raspravu, političku raspravu. Ne bih volio da se rasprava svede na vrijeđanja i mislim da to nije dobro. Iako moram upozoriti da ima nekih kandidata koji imaju gard, kao, oni će sve fino i krasno, ali postoji cijeli tim suradnika, prijatelja, podupiratelja koji po različitim portalima, medijima, novinama, zapravo, rigaju crnilo. To je sustav ocrnjivanja protivnika i mislim da to javnost vidi i prepoznaje”.
viziju, zapravo prigovaraju drugima. Mislim da nijedan od drugih protukandidata još nije s toliko konkretnosti i preciznosti rekao što želi napraviti u narednih 5 godina s ovom našom Domovinom”.
Izjavili ste za svoju protukandidatkinju da je lagala i da je to nedopustivo za jednog predsjedničkog kandidata?
“To da je gospođa Grabar Kitarović sebi osigurala odstupnicu nemam ništa protiv, zašto ne? I ja imam odstupnicu. Sada kad mi prođe mandat ili za pet godina, vratit ću se na Sveučilište. Međutim, ono što je neprihvatljivo je da se javnosti ne nude istinite činjenice i podaci. Vidjeli smo što je govorila, a što zapravo jest. Ali neka ona to razjasni dalje s biračkim tijelom, ja u to ne bih dalje ulazio.”
IZBORI U BIH I ODNOSI SA SRBIJOM
Ivo Josipović komentirao je i nedavno održane izbore u Bosni i Hercegovini te najavu savezništva Nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika i HDZ BIH.
“Mislim da prije svega oni koji su izabrani pred svojom državom i svoja tri konstitutivna naroda i svim drugima koji žive u BiH imaju ogromnu odgovornost. Mislim da je sad ključni trenutak u kojem imaju pa možda i zadnju pravu priliku da bez ozbiljnih velikih konflikata urede unutarnje odnose na način da se svi osjećaju dobro, da sva tri naroda BiH prepoznaju kao svoju domovinu koju žele uvesti u EU. Ja sam uvjeren da izabrani političari imaju taj kapacitet, ja im želim sve najbolje. BIH je naš najvažniji susjed”.
Biste li podržali ustavne promjene i stvaranje trećeg entiteta u BiH kao što je jedan od političkih ciljeva izabranih.
“Potpuno je svejedno što ja bih ili ne bih podržavao, ja sam predsjednik Hrvatske, susjedne zemlje. Sve čime su oni zadovoljni ja ću podržati rukama i nogama. Prema tome, ono što mislim da je najveća zadaća nas susjeda jest to da budemo dobar katalizator, da podržimo naše susjede da između sebe nađu rješenje.
“Mi smo prijatelji BIH, ali nismo njeni stanovnici, BiH je zemlja njenih građana, a mi smo se profilirali kao dobar prijatelj. Isto tako mislim da je posebno Hrvatska učinila puno da međunarodna zajednica na jedan bolji, kvalitetniji način prepozna važnost BiH i tu suptilnost odnosa”.
Kako komentirate trenutne odnose Hrvatske I Srbije?
“Srbija nam je isto tako iznimno važan susjed. kada je riječ o istočnim susjedima onda moramo reći da imamo i silni ekonomski interes. Uvijek kad imamo neke probleme, prvi koji me zovu su gospodarstvenici pa kažu ‘predsjedniče, nemojte da to ode predaleko, mi hoćemo surađivati, investirati, naši gospodarstvenici investiraju, trguju, zarađuju i mi skupa s njima kroz tu gospodarsku suradnju’. Da ne govorim o potrebi rješavanja brojnih repova koje imamo i iz bivše države i iz rata. Ključni problem, moralni i politički je pitanje nestalih osoba, to je broj jedan. Nama je danas normalno da imamo turiste iz Srbije, da naši ljudi odlaze u Srbiju provesti vikend i posjetiti neki od dobrih lokala, da igramo utakmice i da se ne potuku navijači, iako ima nažalost i suprotnih primjera, da se sklapaju poslovi, da dolaze delegacije, pa čak i da imamo i zajedničke vojne vježbe”
“Ukrajinska kriza je možda najozbiljnija kriza koju je ne Europa, već svijet imao nakon Drugog svjetskog rata. Potencijal tog sukoba je strašan, rekao bih i do Trećeg svjetskog rata i onaj tko to ne vidi nije ozbiljan. Dakle, kriza kao takva je i nama problem, i sigurnosni i gospodarski”.
Postoje li još uvijek prepreke za službeni susret Vas i predsjednika Nikolića?
“Pa mi smo održali službeni susret, dakle nema nikakve prepreke. Uz činjenicu da imamo brojne otvorene odnose mi smo sad došli u fazu da je neki opći osjećaj da taj rast dobrih odnosa na neki način došao do stagnacije. Došlo je do toga možda i zato što rješavanje pojedinih odnosa, pitanje granice na Dunavu ili pitanje međusobne suradnje kada je riječ o progonu ratnih zločina ili uređenje imovinskih odnosa, traži neke delikatne odluke”.
Kako ste vidjeli posjet Vladimira Putina Beogradu?
“Mislim da je taj posjet zapravo ambivalentne naravi. Međutim, Srbija želi biti članica EU i s jedne strane tu su sasvim sigurno imali određenu knedlu u grlu, a s druge strane, treba i respektirati te neke posebne povijesne veze koje Srbija i Rusija imaju. Srbija će ipak morati donijeti odluku. Danas su vrlo osjetljivi odnosi istoka i zapada, Rusije, EU, NATO saveza. Srbija će tu morati postaviti jasnu crtu gdje započinje, a gdje završava ta suradnja, a da ne prelazi pitanje svrstavanja, granicu svrstavanja”.
