Hrvatski studentski zbor uputio je u srijedu političkim strankama 12 pitanja koja smatra ključnima za budućnost obrazovanja, a koja su vezana uz niz problema koji muče studente.
“Prvi motiv da gurnemo u fokus pitanja o obrazovanju je to što nam se činilo da to nedostaje u političkim raspravama i to što bez reforme obrazovanja i visokog obrazovanja i bez uspješnog obrazovnog sustava neće biti niti gospodarskog oporavka i napretka, niti bilo kakvog napretka”, istaknuo je na konferenciji za novinare predsjednik HSZ-a Aleksandar Šušnjar.
Iz HSZ-a se nadaju, ne samo da će dobiti odgovore na pitanja, već da će se, kazao je Šušnjar, u raspravama između političkih stranaka i u predizbornim planovima i programima konačno početi naglašavati i ozbiljno shvaćati obrazovanje.
“Nadam se da ćemo na jednostavan, jasan i transparentan način svim studentima, ali i ostalim zainteresiranim građanima, dati priliku da vide koji su stavovi i planovi političkih stranaka”, kazao je Šušnjar, dodavši da na većinu pitanja nema točnog odgovora, već samo žele vidjeti koji su stavovi i što se planira. “Pitanja su u potpunosti neutralna prema svim političkim opcijama i ideologijama, tako da je situacija ravnopravna za sve”, ustvrdio je.
Zamjenik predsjednika HSZ-a Petar Labrović istaknuo je da su u pitanjima direktno ili indirektno obuhvatili studentski standard koji se veže za tri stvari – studenstki smještaj, prehranu i stipendije.
Ocjenivši da su po pitanju studentskog smještaja neke stvari krenule na bolje, iz HSZ-a smatraju da nedostaje smještajnih kapaciteta te da bi se svaka stranka trebala izjasniti kako to povećati i na koji način riješiti.
Labrović je također ocijenio da sadašnji pravilnik o studentskoj prehrani nije dobar te da se studenti ne slažu s njim zbog čega bi ga, kaže, trebalo mijenjati i napraviti neke iskorake.
Što se tiče stipendiranja studenata, rekao je da je prema istraživanju Eurostudenta, Hrvatska među onim zemljama koje imaju najniže stipendije u EU.
VEZANE VIJESTI
Predsjednik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH Karlo Kolesar naveo je da ih, kada je riječ o mjerama zapošljavanja i usklađivanju tržišta rada s visokim obrazovanjem, zanima na koji način se planira povećati zapošljavanje i koje su to mjere s obzirom na to da bolonjski koncept nije zaživio u potpunosti. Zanima ih i na koji način se planira uskladiti tržište rada s obrazovanjem i na koji način se dugoročno planira dobiti realna povratna informacija od poslodavaca prema visokom obrazovanju kako bi kreirali mlade ljude koji mogu naći posao u Hrvatskoj, a ne inozemstvu.
Istaknuvši da Hrvatska ima više od 300 studijskih programa, najviše u području društvenih znanosti (ekonomija i studiji tog karaktera) koji se nikako ne mogu naći na tržištu kao interesantni poslovi za mlade, Kolesar smatra da je potrebno tražiti prostor u deficitarnim zanimanjima i zanimanjima koja sada nisu zastupljena, prema trendu koji vlada u EU. Radi se, kaže, o tehničkim zanimanjima, području informatike čiji su stručnjaci u manjkavom broju.
O štrajku u osnovnim, srednjim i visokim školama, fakultetima te znanstvenim institucijama koji počinje u petak, 25. rujna, predstavnici HSZ nemaju definiran stav te ističu da je njihova zakonom i statutima zadana uloga nešto potpuno drugo.
