Karamarko: Ne smijemo postati humanitarni problem Europe

Vijesti 28. ruj 201507:21 > 07:23
Marko Mrkonjic/PIXSELL

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko upozorio je da bi izgradnja prihvatnog centra za izbjeglice na Prevlaci mogla ugroziti turizam u Dalmaciji te poručio da Hrvatska u jednom trenutku "mora reći stop" da ne bi postala humanitarni problem Europe.

Gostujući u Dnevniku Nove TV Karamarko je objašnjavao kako bi HDZ rješavao izbjegličku krizu rekavši da bi to pitanje rješavali “kao dio EU mozaika” jer to nije samo hrvatski problem, nego problem Europske unije pa i cijelog svijeta”.

Po njegovom mišljenju, kod nas se to radi stihijski, otvaraju se ilegalni prijelazi, a zatvaraju legalni, tako da ljudi masovno dolaze neevidentirani.

“Taj standard prihvata i humanog odnosa prema tim ljudima pati jer ništa nije bilo organizirano. Hoćemo da se zapriječe ilegalni prijelazi i da se ljudi evidentiraju na legalnima”, naglasio je je Karamarko.

Nije se složio s tvrdnjom da je HDZ mijenjao mišljenje pa su malo bili za, a malo protiv zatvaranja granica ponovivši da oni hoće hoće da se zadrže legalni prijelazi.

“Kad kažemo da treba osiguravati one dijelove granice koji nisu nadzirani onda to znači ili pojačane policijske ophodnje ili u konačnici i vojska, što ne znači da vojska puca. Zar obalna straža nije u sastavu ratne mornarice, čuva naše granice na moru?”, upitao je Karamarko.

“Mi moramo jednom reći stop iz jednostavnog razloga što ćemo možda mi u jednom momentu postati humanitarni problem Europe. Čujem da se priprema izgradnja prihvatnog centra na Prevlaci, a to bi bila katastrofa. To je sad točka do koje smo došli kad moramo reći – to mi više nećemo jer, pazite, što bi značilo na desetke tisuća ljudi stacioniranih po Dalmaciji i otocima, što bi bilo s našim turizmom?” upozorio je Karamarko.

Istaknuo je da se ne smije zanemariti sigurnosni aspekt, tko sve ulazi u Hrvatsku danas, kako se oni evidentiraju, pregledavaju li ih.

“Vidjeli smo da to ide vrlo šlampavo, gotovo nikako”, tvrdi Karamarko.

Upitan zašto je oko izbjegličke krize izostao nadstranački dogovor i sve se pretvorilo u svađu, Karamarko je odgovorio da nema svađe jer Milanović i Vlada nisu ni tražili nikoga mišljenje niti konsenzus oko tog problema, radili su na svoj način, vrlo osebujno. Prvi dan hvastali su se humanizmom, a poslije se pretvorili u ratnike protiv susjeda upravo zbog onih ljudi zbog kojih su prvi dan htjeli biti humanisti, što pokazuje nekonzistenstnost i kontradiktornost u vođenju politike, tvrdi šef HDZ-a.

Karamarko vjeruje u pobjedu na izborima

Upitan misli li da građane koji samo žele bolji život zanimaju njegova i Milanovićeva prepucavanja, Karamarko je odgovorio da se on prepucava već da kao šef najveće oporbene stranke mora kritizirati sve ono što je loše u radu ove Vlade, a toga je po njegovom mišljenju “puno i previše”.

Naveo je da HDZ na startu predizborne kampanje ima vodeću poziciju te da čak i prema “njihovim anketarima” vode pet, šest ili sedam posto, što je realno, po HDZ-ovim anketarima, deset do 12 posto prednosti.

“Tri i pol godine pobjeđujemo, poučeni tim iskustvom, stilom rada, ali i temeljitom i kvalitetnim pripremama za preuzimanje vlasti znamo da ćemo pobijediti”, uvjeren je Karamarko.

Osvrnuo se i na jučerašnju konvenciju SDP-a rekavši da tamo nije bilo programa već puno buke i novog ruha SDP-a, ali program nismo osjetili.

“Čuli smo samo da žele neki kontinuitet, a ako je to kontinuitet onoga što su demonstrirali u ove četiri godine, onda je to katastrofa”, ocijenio je Karamarko.

Na SDP-ove optužbe sa skupa da je agent banaka i da ide na konzultacije u Klagenfurt, Kramarko je uzvratio da se “u toj jednoj nemoći zbog neučinjenog, zbog nekvalitete posla u ove četiri godine, ide u negativnu kampanju.

Kaže da ne razumije uopće tu rečenicu o Klagenfurt niti tko je agent banaka i pita se je su li to oni koji su omogućili da 320 tisuća građana budu blokirani ili oni koji su zemlju zadužili u četiri godine za sto milijardi kuna.

U programu HDZ-a proizvodnja i poduzetništvo

Odgovarajući na pitanje novinara kada ćemo vidjeti HDZ-ov gospodarski program i koje će mjere prve povući, Karamarko je uzvratio da to pitanje o programu sluša već tri i pol godine, da je HDZ-ov program viđen, a prije nekoliko dana vidjeli su ga i čelnici sindikata. Jedan od prvih poteza HDZ-a, najavio je Karamarko, bit će rješavanje osnovnih problema u poduzetništvu i poljoprivredi.

“Ono što je osnovni problem – mi nemamo proizvodnju, naše poduzetništvo je uništeno. Poljoprivredna proizvodnja je uništena, sve ćemo napraviti da damo poticaj poduzetništvu, proizvodnji, poljoprivredi, proizvodnji hrane jer ne smijemo zaboravite da uvozimo preko 70 posto hrane. U isto vrijeme radit ćemo na racionalizaciji i digitalizaciji državne uprave što je jako bitno”‘, rekao je.

Upitan hoće li, ako dobiju izbore, nastaviti brojne i odgođene projekte ove vlade, Karamarko je odgovorio da bi “volio znati koji su to projekti”.

“Dakle, imamo LNG, imamo Pelješki most oko kojeg su se sporili, zatim, ugljikovodici. Sve ono što bude korisno, sve ono za što ćemo moći dobiti potporu sigurno da ćemo raditi”, kazao je. Dodao je i da su izradili svoj katalog 50 investicijskih projekata, od kojih su 4, 5 doista strateški i da čak da imaju i u europsku razinu.

Projekte će, kaže, financirati EU fondovima, a u pregovorima su i mnogim investitorima.

O štrajku prosvjetara i slučaju Fimi-media

Komentirajući štrajk prosvjetnih djelatnika, Karamarko je kazao da je premijer prevario prosvjetne djelatnike koji su jedna vrlo osjetljiva populacija, ljudi koji rade s našom djecom i koji su zaslužili punu pozornost. “Tih 4 posto koji su obećani da na kraju ovako završi, nije dobro. Razgovarali smo sa sindikatima i ono što smo od njih čuli jest nedostatak komunikacije. Ova vlada ni s kim ne komunicira”, rekao je.

Upitan što očekuje od sutrašnjeg ročišta za Fimi mediju kazao je kako očekuje da se skine stigma kolektivne odgovornosti koju HDZ sigurno nije zaslužio.

“Ako su pojedinci uradili nešto što možemo nazvati kriminalom – neka za to odgovaraju. Sigurno ova stranka koja ima 220 tisuća članova, koja je stvorila ovu državu nije zaslužila da bude kolektivno kažnjavana”, zaključio je Karamarko.