Na samom početku 70. zasjedanja Opće skupštine UN-a u New Yorku izišlo je na vidjelo da je najveća favoritkinja za mjesto glavne tajnice svjetske organizacije Bugarka Irina Bokova. Bivša šefica bugarske diplomacije i predsjednica UNESCO-a u ovom času uživa daleko najveću potporu u odnosu na sve druge, među kojima je i Vesna Pusić.
”Idealan je kandidat, već je u strukturama UN-a i ocjenjuje se da će imati najmanje protivnika ako se glavni tajnik bude birao između kandidata iz istočnoeuropskog bloka, a prednost je i što je žena”, rekao je ”Globusu” jedan istaknuti diplomat europske države koji sudjeluje u radu Opće skupštine.
Iz nekoliko izvora našem je listu potvrđeno da bi zapravo idealni kandidat za mjesto glavne tajnice bila Kolinda Grabar-Kitarović i da nedavno navođenje njezina imena u prestižnom New York Timesu nikako nije bila slučajnost. “Ali, svjesni smo da mora odraditi predsjednički mandat i da to sada ne dolazi u obzir. Ako se kojim slučajem dogodi da glavni tajnik ne bude izabran iz kruga istočnoeuropskih država, nije isključeno da za pet godina hrvatska predsjednica uđe u ozbiljnu konkurenciju”, tvrde nam diplomati.
U New Yorku se lobira na sve strane, pa se tako u promociju svoje kandidature uključila i hrvatska šefica diplomacije Vesna Pusić. Na proljeće će početi žestoke kampanje, kako bi UN pred kraj sljedeće godine dobio novog čelnog čovjeka. “Svi znaju za moju kandidaturu, a za sada su četiri kandidata iz istočne Europe potvrdile vlade. Od toga su dvije žene, Irina Bokova i ja, ali bit će još puno kandidata. Novost je što se cijela procedura neće događati iza strogo zatvorenih vrata”, poručuje iz New Yorka Vesna Pusić. Kolike su joj šanse nitko u ovom trenutku ne želi prognozirati, iako smo od stranih diplomata s više strana čuli komplimente na njen račun. I u stranim medijima mnogi joj odaju priznanje da se dobro snalazi u vanjskoj politici, pogotovo ‘u regiji’, lavirajući između europske Hrvatske i kandidata s Istoka, što nije nimalo ugodan ni lak zadatak, piše Jutarnji list.
Glavno opterećenje Vesni Pusić način je kako je došla do kandidature i budućnost same kandidature. S desnice joj zamjeraju što nije pokušala postići konsenzus svih političkih opcija i što nije kontaktirala glavnu opozicijsku stranku da čuje i njeno mišljenje o kandidaturi.
VEZANE VIJESTI
“Globus” iz dobro obaviještenih izvora doznaje da se i dalje razmišlja, ako desna koalicija osvoji vlast, o novom kandidatu, i tada bi Vesna Pusić došla u nemoguću situaciju, bez imalo šanse da je podrže i druge zemlje u okruženju. A bez toga ionako nema mogućnost ući u najuži izbor za novu glavnu tajnicu. Ako sadašnju potpredsjednicu hrvatske Vlade nakon izbora, kada to možda više neće biti, ne bi, bar prešutno, podržali Srbi i Slovenci i ako bi izostala podrška BiH, teško je da bi i drugi u Europi stali iza njene kandidature.
Procedura izbora novog glavnog tajnika ili nove glavne tajnice, poslije prilično blijedog Ban Ki-moona čija dva mandata neće biti zapamćena po bogzna čemu, znatno će se promijeniti. Do sada se odluka donosila u uskom krugu i ključna je bila podrška zemalja stalnih članica Vijeća sigurnosti. Bit će tako i sada, s time da će se svi kandidati moći u proljeće javno predstaviti i govoriti o svom programu. ‘To je novost, takve prakse do sada nije bilo i time svjetska organizacija nastoji prikazati transparentnost procedure. Ali, nitko nije previše naivan da bi pomislio da će bez snažne podrške velikih, u prvom redu Amerike, bilo koji kandidat moći proći”, kažu dobro upućeni diplomati s iskustvom rada u UN-u. Novi kriteriji za izbor čelnog čovjeka UN-a doneseni su početkom rujna, ali je posve jasno da to neće spriječiti jaka lobiranja iz centara moći, kao što je uvijek bilo i do sada. Sama Pusić je u New Yotku govorila i o ‘vijeću staraca’, u kojem je i bivši glavni tajnik Kofi Annan, koje će imati veliki utjecaj u proceduri i izboru.
Hrvatska ministrica u New Yorku razgovarala je i s grupom koja okuplja 750 nevladinih organizacija širom svijeta i dobila njihovo uvjerenje da će se uključiti u transparentni proces budućeg izbora. “Što se promjena u izboru glavnog tajnika ili tajnice tiče, ambicije su još veće, ali nije lako uvjeriti stalne članice Vijeća sigurnosti da su potrebne još veće promjene”, poručuje iz New Yorka Vesna Pusić, uz napomenu da će za mjesec dana biti poslano pismo članicama UN-a da kandidiraju svoje predstavnike.
Mnogi u svijetu smatraju da treba odustati i od ‘regionalnog ključa’, ali UN za sada nije spreman za tako nešto i tako se došlo ovaj put do istočne Europe. Navodno je i Rusija zainteresirana da novi čelni čovjek bude iz tog dijela svijeta. Predlaže se i da se glavni tajnik bira na sedam, a ne pet godina, i to na jedan mandat, ali to se vjerojatno neće odnositi na sljedeće izbore. Sve vrijeme ‘u zraku’ je mišljenje da bi nakon sedamdeset godina Ujedinjeni narodi na čelu organizacije trebali imati ženu. Događa se to nekako u isto vrijeme kada i Amerikanci razmišljaju za izbor žene predsjednice, također prvi put u povijesti. Sada se na East Riveru o tome mnogo govori, ali uz dodatak da sve to nije ‘zacementirano’.
Kako je zapadna Europa u sedamdesetogodišnjoj povijesti UN-a dala tri glavna tajnika UN-a odabir istočne Europe je naprosto idealan, a svi su svjesni da je malo kandidata koji bi mogli obnašati tu ulogu. Traže se upravo oni koje će uz istočnu podržati i zapadna Europa, uz suglasnost Washingtona i Moskve. A Irinom Bokovom su na East Riveru svi zadovoljni, ona ima golemo političko iskustvo, radila je kao veleposlanica svoje zemlje u Francuskoj, vodila bugarsku diplomaciju, a idealno zadovoljava kriterije o kojima se sada govori. Pretpostavlja se da bi i najlakše mogla dobiti podršku ne samo na istoku Europe nego i u cijeloj Europi, a uz snažno lobiranje podržali bi je i drugi.
U političkom smislu sigurno će se, prije svega zbog postsovjetskih anagonizama, paziti da novi glavni tajnik ili tajnica bude osoba iz zemlje koja nije ‘preblizu’ Rusiji i koja je prihvatljiva Europi i Americi, ali da opet i prema Moskvi ima razumijevanje. I po tom ključu mnogi otpadaju, pa realno ostaju Bokova i Pusić. Za razliku od hrvatske šefice diplomacije Bokova ima snažnu podršku vlade u Sofiji, a cijene je i u međunarodnim krugovima zbog angažmana u zaštiti kulturne baštine u ratom zahvaćenoj Siriji i Iraku. Zapravo, Bokova je rijetki kandidat koju podržavaju i Amerikanci i Rusi, a najlakše će doći i do podrške Europe.
Koliko šanse ima Vesna Pusić?
S Vesnom Pusić drukčija je situacija. Nitko joj ne spori stručnost, a poznato je da dobro stoji i u Washingtonu. Malo teže bi osigurala podršku Moskve, jer je tamo smatraju ‘američkim čovjekom’. Do sada je u okruženju uživala veliki ugled, prije svega u Srbiji, jer je slovila kao umjerena političarka s kojom se može razgovarati. A onda je ‘Rambo’ Milanović napravio lom, od kojeg se nije mogla sačuvati ni Vesna Pusić. Iz New Yorka je poslala nekoliko umirujućih rečenica u verbalnom ratu Zagreba i Beograda, ali šteta se nije mogla ispraviti. ‘Kud Ivo, tud i ja’, poznata maksima Jadranke Kosor gotovo kao prokletstvo prešla je i na Vesnu Pusić, ‘kud Zoki, tud i ja’.
Za šeficu hrvatske diplomacije nesreća je i to što izbor za UN slijedi nakon izbora u Hrvatskoj, a ako pobijedi HDZ, ona će ostati sama, bez stranke, s opozicijom koja će se boriti za svoje glave, pa nitko o kandidaturi za UN više neće voditi brigu. “Ona se sama nametnula, umjesto da je tražila i naše mišljenje. Ni u jednom trenutku nije kontaktirala vrh stranke kako bi dobila i našu, ali i nadstranačku podršku”, tvrde u HDZ-u, uz napomenu da Vesni Pusić nimalo ne odgovaraju ni ove verbalne eskapade koje sada izvodi Zoran Milanović. Zamjeraju joj da je u kandidaturu ušla ‘na mala vrata’, ‘preko koljena’ i da je to greška koja se ne da popraviti.
Kandidaturi Vesne Pusić neće mnogo pomoći ni predstojeća kampanja za izbore, kada će se sigurno čuti teške riječi s jedne i druge strane. Desna opcija sigurno će joj stavljati pod nos da je bila drugi čovjek u Vladi Zorana Milanovića, čovjeka koji se posvađao gotovo sa svim susjedima. Uzalud što je Pusić često vatrogasnim metodama gasila požar, pozivala za razum i dijalog, jer realno i nije imala načina urazumiti ‘šefa’ koji se svađao s Nijemcima, Bruxellesom, Budimpeštom, Beogradom, Ljubljanom, svima koji mu nisu bili po volji. A ‘ukus’ Zorana Milanovića, pa tako i cjelokupne vanjske politike koja je vođena za vrijeme njegovog mandata, nije baš bilo lako predvidjeti. Uz sve posljedice kojima sada svjedočimo.
Prednost je Vesne Pusić što međunarodni krugovi o njoj imaju daleko bolje mišljenje nego o mnogim kandidatima čija se imena sada spominju. Vuka Jeremića ne treba uopće apostrofirati, jer nema ni teoretsku šansu. Ni kandidatura bivšeg slovenskog predsjednika Danila Türka nije previše jaka, kao ni ona slovačkog šefa diplomacije Miroslava Lajčaka. Sada se spominje kao makedonski kandidat Srdjan Kerim, koji je predsjedao Općom skupštinom i iskusni je diplomat, poznat u svijetu, ali sve to nisu dovoljni aduti za fotelju na East Riveru.
I zbog svega toga Irina Bokova je u prednosti, u to nema nikakve sumnje.
