Migracija i terorizam su, prema posljednjoj Eurobarometar anketi koju je proveo Europski parlament, najbrže rastuće brige građana EU. Da bi se više odluka vezanih uz migracijsku krizu trebalo provoditi na razini cijele Unije, a ne kroz nacionalne vlade država članica, smatra 66 posto ispitanih, što čini europski prosjek.
Međutim, anketa je oko navedenog pitanja zabilježila i značajne razlike u odgovorima među državama članicama Europske unije. Za provođenje više odluka na EU razini najviše građani Cipra, Njemačke, Španjolske, Luksemburga i Nizozemske s udjelom od 79 do 81 posto, dok je za takvu opciju najmanje građana Estonije, Poljske i Slovačke s podrškom od 40 posto.
VEZANE VIJESTI
Stav hrvatskih građana u ovom pitanju gotovo se slaže s europskim prosjekom, pa je tako 62 posto građana Hrvatske za to da se problemi izazvani migracijom i migracijskom krizom rješavaju na europskoj razini. Ovaj podatak slijedi i mišljenje od 61 posto hrvatskih građana, koji pozdravljaju odluku da se financijska sredstva alociraju prema članicama koje su najviše pogođene migracijskim valom, dok europski prosjek iznosi 62 posto.
Građani Europske unije dijele slične stavove po pitanjima prihvaćanja tražitelja azila. Europski prosjek iznosi 78 posto građana koji smatraju da tražitelji azila trebaju biti raspodjeljeni među EU članicama, a jednak je i postotak hrvatskih građana koji pozdravljaju tu odluku. Najviše se pak slažu Nijemci, njih 97 posto, a najmanje Slovaci i Česi s potporom od 31 posto. Čak 89 posto Hrvata podržava sustav kvota, što je za 14 posto više od prosjeka EU.
Zabrinutost u pitanjima imigracije i terorizma, koja je i u prethodnim anketama bila viša, pokazuje najviši porast u odnosu na 2013. godinu. Za 47 posto ispitanih, pitanje imigracije najveći je izazov kojim se suočava EU i njene članice, dok je to pitanje najvećim izazovom u 2013. godini ocijenilo tek 14 posto ispitanih. Terorizam je za 26 posto ispitanih najveća briga Europske unije, u odnosu na 2013. godinu, kada je svega 11 posto ispitanih to pitanje smatralo najvećim problemom.
Hrvate i dalje najviše brine nezaposlenost
Hrvatski građani, njih čak 61 posto, ipak smatraju da je najveći problem s kojim se EU suočava nezaposlenost, što je više od europskog prosjeka koji iznosi 49 posto. U pitanjima imigracije hrvatski građani zajedno s francuskim i portugalskim građanima najmanje smatraju to jednim od problema EU. Svega 28 posto Hrvata vidi imigraciju kao najveći izazov s kojim se EU mora suočiti, dok europski prosjek iznosi 47 posto.
Što se tiče gospodarske krize, na pitanje oko financijske situacije kućanstva u posljednje dvije godine, 40 posto Hrvata izjasnilo se kako se “stanje mnogo pogoršalo”, što odgovara i europskom prosjeku. Tek 26 posto hrvatskih građana izjasnilo se kako im je stanje kućanstva “mnogo bolje”.
Ispitivanju javnog mnijenja prisustvovalo je 28.150 državljana članica EU, starijih od 15 godina, provodilo se od 19. do 29. rujna, u periodu kad su dolasci izbjeglica na granice EU i njihove tragične smrti bile visoko prisutne u medijskim izvještajima.
