Gost Pressinga Saše Cvetojevića bio je ministar zdravlja Siniša Varga.
Iz HDZ-a su vaš optužili da se ministarstvo zdravlja ponaša kao Leteći cirkus Montyja Pythona, kažu da ste potrošili 150 milijuna kuna na informatizaciju zdravstva, a nijedan od projekata nije završen, je li to stvarno tako?
“Naravno da nije. Objede HDZ-a su predizborni folklor. Sva informatizacija se itekako osjeti, pogotovo u podizanju transparentnosti. Skraćuju se liste čekanja također”.
HDZ kaže da funkcionira jedino e-recepti, ali da je to projekt koji je završio njihov ministar Milinović. Koje usluge stvarno pacijentima stoje na raspolaganju?
“Opet demantiram te objede. Ja sam bio u Račanovoj vladi pomoćnik ministra. Mi smo 2003. napravili svu arhitekturu za e-recepte. HDZ je čekao punih osam godina prije nego što su ga stavili u funkciju. Onog trenutka kad je došlo do trećeg ministra zdravlja u HDZ-ovoj vladi tek su onda počeli s informatizacijom. Mi smo puno toga napravili u posljednje tri i pol godine. Vjerujemo da ćemo u 2016. godini imati 90 posto sustava zdravstva bez papira”.
Kada možemo očekivati bolničkih informatičkih sustava?
“2016 .godina je ključna zbog operacionalizacije svih EU fondova. Sve vezano uz informatizaciju dolazi na vidjelo u 2016. godini”.
Kakav je vaš stav vezano uz broj bolnica? Što će biti s bolnicama ako vi ostanete ministar zdravlja?
“Mi ostajemo na istom broju bolnica. Svaka od općih bolnica mora imati izrazito jaku ginekologiju, pedijatriju, internu i kirurgiju”.
“Nisam zadovoljan s funkcioniranjem državne uprave”
Premijer kaže da neće biti smanjenja broja državnih službenika, ali će biti povećanja njihove efikasnosti. Kako će to izgledati u vašem ministarstvu i kako ste zadovoljni u tom segmentu?
“Ja nisam zadovoljan s funkcioniranjem državne uprave. Potrebno je promijeniti i legislativu. Ministarstvo uprave ima velike projekte za bolje praćenje kvalitete rada radnika. Zasad se efikasnost mjeri po osobnom osjećaju njihovih nadređenih što nije dobro”.
VEZANE VIJESTI
Mislite li da možete napraviti nešto u vašem ministarstvu?
“Apsolutno, pogotovo u objektivnom dijelu. Mi i u ministarstvu imamo sustav upravljanja kvalitetom. Mi tražimo ocjenu naših službenika od strane onih koji s njima komuniciraju”.
Imali ste nekoliko gafova kao ministar, dobili ste i nezahvalnu titulu za šovinističku izjavu godine. Kako biste ocijenili te vaše pogrešne poteze do sada?
“U početku madanta bio sam pod velikim povećalom. Odmah u startu sam krenuo zagristi u gorku jabuku koja se zove javna nabava naročito radiološke opreme. To je prošlo kroz jednu bolnu fazu namjerno plasiranih negativističkih članaka protiv mene no to je nešto što smo već prošli. Javnost sada percipira da ministarstvo zdravlja doista radi u korist građana”.
Izjavili ste da su vam upućene i prijetnje zbog javne nabave, osjećate li i dalje taj pritisak?
“Više se ne osjeća taj pritisak. Zadovoljni su i dobavljači i bolnice koje dobivaju više opreme”.
Odustali ste od direktnog ugovaranja osiguranja. Koliko po vama taj cijeli proces otežava brži proces donošenja odluka? Smatrate li da je bila dobra ideja da se sve povjeri jednom osiguravatelju?
“Mi smo to prepustili bolnicama. U budućem razdoblju ćemo ponovno angažirati stručnjake koji će napraviti bolju tender dokumentaciju za koju vjerujemo da možemo polučiti kvalitetnije osiguravateljske proizvode”.
Kako dalje ide javna nabava?
“Prvi i zadnji ugovor i izvršavanje se unosi u centralni sustav. Dosad je bilo dosta toga što je bilo na temelju subjektivnih procjena, a sada opet sve to stavljamo na razinu objektivnih pokazatelja”.
Hoće li to imati utjecaj i na smanjenje cijena?
“Uvijek. Nadamo se tome. Uvijek nastojimo smanjiti rizike na minimum i imati optimalne cijele za dulje razdoblje”.
U zadnje vrijeme vidimo česta otvaranja novih dijelova bolnica, zašto baš sad prije izbora?
“Vrlo se dobro zna koliko traju ti procesi. Od početka do kraja izgradnje traje otprilike tri i pol godine. Sada planiramo završiti polikliniku u Zadru”.
X RAY PITANJA
Koje je vaše najveće postignuće tijekom mandata?
“Kad ugledam sve vezano uz izlazak iz riznice, financijska konsolidacija i skraćivanje lista čekanja. Pri srcu mi je projekt izbavljanja dječje onkologije iz 53 kvadrata u Klaićevoj u 1200 kvadata. Na taj način smo djeci i njihovim roditeljima osigurali bolje uvjete”.
Smatrate li da su kazne za sukob interesa političarima primjerene?
“Primjerene su ako nisu politikanske osnove”.
Privatne bolnice – da ili ne?
“Privatne u zdravstvenom turizmu da, ali ne kanimo privatizirati javne bolnice kao što HDZ zagovara”.
Jeste li za dalju legalizaciju marihuane?
“Ako to struka zagovara, onda ni ja nemam ništa protiv kao čovjek koji donosi zakone”.
Treba li bolnice voditi manager ili liječnik?
“Manager, ali u svakom slučaju manager liječnik ili ekonomist educiran za zdravstveni managment”.
“Nijedan liječnik iz Hrvatske nije otišao zbog plaće već radnih uvjeta”
Najvljivali ste da će se iz EU povući 300 milijuna kuna vezano uz opremu i izgradnju novih bolnica i jačanje statusa liječnika, što je s time?
“To su novci do kraja 2020. godine. Svi ti projekti već su dobili zeleno svijetlo u samoj EK. Rekli su da se ne vidimo prije 2017. godine. Sada trenutno imamo raspisan natječaj za opremanje primarne zdravstvene zaštite. Najbitnije je da imamo kvalitetnu zdravstvenu skrb”.
Dosta se priča da su liječnici u velikom broju otišli iz Hrvatske. Što ministarstvo čini da bi se u budućnosti povećao broj zdravstvenih radnika?
“Imamo značajne mjere na kojima radimo. Imamo situaciju da imamo potpunu slobodu kretanja ljudi i dobara i naravno da imamo problem što naši ljudi mogu tražiti posao i vani. trenutni broj je oko 140, sad je možda malo i više no liječnici se i vraćaju. Taj veliki val odlazaka je izostao u Hrvatskoj, ali i ako jedan liječnik ode to je previše jer je puno uloženo u njihovo obrazovanje i znanje. Kada sam intervjuirao prilikom njihovog odlaska nitko nije rekao da odlaze zbog plaće nego zbog uvjeta rada i međuljudskih odnosa”.
Hoće li se mijenjati kvote za upis na fakultete?
“Nije samo problem kvota nego i trajanje studija. Na razini Europe se razmišlja na skraćivanje studija na pet godina. To je nešto što je hvalevrijedno, no isto tako su specijalizacije bile dugo vremena izrazito oskudno propisane, otrilike 300 godišnje, a sada ih imamo 1200 godišnje. To će se itekako vidjeti u sustavu zdravstva u naredne tri godine”.
Gdje bi trebala preseliti dječja bolnica u Klaićevoj?
“Radi se o jako osjetljivoj temi. To mora biti na mjestu koja je lako dostupna. Govorilo se o Vinogradskoj, zgradi Medikola, ali postoje i dobri lokaliteti prema Novom Zagrebu. Gledamo što više prema jugu ili zapadu Zagreba”.
Biste li bili spremni na legalizaciju i prodaju marihune pod strogim državnim nadzorom?
“Ja o marihuani nemam nikakav stav jer za to nisam stručnjak. Mi smo dosad isključivo govorili o medicinskom kanabisu zbog liječnja pacijenata. Naš sljedeći korak na kojem radimo je legalizacija uzgoja na teritoriju RH koji je opet stvar konotroliranih uvjeta od strane farmaceutskih kopmanija”.
Ima li medicinski utemeljenih dokaza da kanabis koristi u liječnju?
“Znanost je dokazala da ima utjecaja na tijek liječenja određenih simptoma određenih bolesti”.
Imamo helikoptersku službu koja trenutno funkcionira, je li on efikasniji i je li stvarno skuplji od onog koji je pružao MORH?
“U prvih pet tjedana samog služenja ta dva helikoptera su napravila preko stotinu intervencija i prva do zadnje je bila unutar zlatnog sata. Prema tome, itekako je opravdala svoju svrhu. Relativno je je li jeftinije ili skuplje”.
Kada ga se može očekivati na kopnu?
“Plan je imati pet lokaliteta u Hrvatskoj”.
Kako se zdravstvo nosi s brojem izbjeglica koji se razbole?
“Sad već možemo koristiti riječ poput heroja. Ti naši liječnici, medicinske sestre i timovi hitne pomoći su osigurali migrante. Imamo besprijekorno funkcioniranje zdravstva po pitanju migranata”.
Što je s Imunološkim zavodom i malim dioničarima?
“Imali smo dva paralelna procesa. I dalje postoji dioničko društvo. Najvjerotnije će doći do likvidacije dioničkog društva. Bitno nam je da je u tijeku pronalaženje novog proizvodnog pogona. Imunološki zavod i dalje servisira svoje ugovore s inozemstvom. Sve su to privremena rješenja, trajno rješenje je kvalitetni proizvodni pogon. Kada se govori o samim proizvodima, oni su izuzetno vrijedni i valjani. To je nešto što mora biti od državnog interesa”.
“Protiv cijepljenja samo je šačica aktivista, cijepljenje je civilizacijski doseg”
Najavljivali ste izmjenu osnovnih zakona i reforme, u jednom trenutku sve je stalo?
“Bila je velika buka o načinu obnašanja javne rasprave i brzine donošenja zakona. Slušao sam taj vapaj da se produlji ta rasprava. I sad smo u fazi te rasprave. Mislim da će taj zakon uskoro vidjeti svjetlo dana nakon uspostave nove vlade. Nastavit ćemo s reformama”.
Veliki su pritisci na smanjenje programa obveznog cijepljenja, kako gledate na to?
“To je nekoliko aktivista koji su bili aktivni na internetu. To je globalni fenomen. Mi danas živimo u blagodatima cijepljenja koja se desetljećima provode. Neke bolesti godinama nemamo zbog cijepljenja. To je doseg civilizacije i cijepljenje treba širiti”.
Imamo turizam i imamo zdravstvo, a slabo imamo zdravstvenog turizma, što se radi na tome?
“U zadnjih godinu i pol dana smo uspjeli reorganizirati samo ministarstvo. Imamo jednu Upravu za zdravstvene usluge u turizmu. Donijeli smo akcijski plan za zdravstveni turizam i u tijeku je plan dovođenja pacijenata na liječnje u Hrvatsku”.
Kada bi neka javna ustanova mogla jači raditi na tome?
“Na regionalnoj razini imamo slučajeve. Naši transplantacijski centri imaju ugovore s drugim državama. Godinama dolaze pacijenti iz Srbije. Sada to proširujemo na cijelu Europu. Godišnje želimo imati 200 milijuna kuna prihoda”.
“Žao mi je zbog izjave o pripijenim kutama”
Kakav je status medicinskih sestara u Hrvatskoj?
“Imamo raskorak između zakona o sestrinstvu i same direktive. Regulatorno tijelo za odlazak u inozemstvo je sestrinska komora. Problem je nastao kod jednog manjeg broja sestara. 900 sestara je dobilo dozvolu, no 20-ak sestara je tražilo potvrde koje nadilaze njihovu stručnu spremu”.
Sestre koje su završile višu spremu kažu da su tretirane kao da im ta sprema nije prihvaćena?
“Radi se o uredbi o koeficijentima. U tijeku je donošenje same uredbe”.
Kakav je vaš odnos s komorama u zdravstvu? Bunili su se da im oduzimate prava?
“Komore nisu ni udruge ni ustanove nego su zakonski formirane organizacije kao produžene ruke ministarstva. Međutim, ono što je zakonski moguće je upravni nadzor. Napravili smo kontrolu i uočili nepoštivanje određenih zakona. Tada smo vidjeli da ministarstvo nema mehanizme za utjerivanje provođenja zakonskih mehanizama i zato smo predložili izmjene i dopune zakona”.
Kako gledate na mogućnost rada liječnika u javnoj bolnici i privatnom sektoru? Je li to nešto što bi se gledalo kao nepoštena tržišna utakmica?
“Zakon o radu dopušta rad kod drugog poslodavca. Mi smo donijeli pravilnik po kojima reguliramo uvjete po kojima radnik može raditi kod drugog poslodavca. Svaki zaposlenik u zdravstvu mora prvo zadovoljiti svoje redovne obveze”.
Kad možemo očekivati dovođenje bolnica u zakonske okvire po pitanju dugova?
“Mi sad trenutno servisiramo da imamo mehanizme po kojima smo doveli bolnice da do 31.12.2017. u rokove plaćanja od 60 dana.Tako će biti već ove godine za polovicu bolnica”.
Kada će liječnici dobiti strukovni ugovor? Zašto se ne provodi odluka suda za ljudska prava?
“Nije mi poznata odluka. Strukovni ugovor na razini Vlade se govori o temeljnom kolektivnom ugovoru. Strukovni kolektivni ugovori nemamo ni za jednu struku u Hrvatskoj. MIlsim da toga nema nigdje u Europi osim u Sloveniji”.
Kada će rehabilitacija djece s teškoćama biti dostupna u svim sredinama? Novi terapeuti?
“Fizikalna terapija, logopedi i svi ostali suradnici su oskudni u svim sustavima zdravstva. Nadam se da ćemo moći dodatno zapošljavati. Nažalost ne možemo u jednom domu zdravlja imati zbog jednog pacijenta”.
Zašto se u klinici za tumore UZV čeka do srpnja 2016., a bolnice pacijente s hitnom uputnicom tretiraju kao obične?
“Za takve slučaje ne znam. To smatram i nedopustivim. Smatram da svaki pacijent koji smatra da predugo čeka to treba prijaviti na Bijeli telefon 08007999 i na taj način odmah možemo intervenirati”.
Jel vam žao zbog izjave o pripijenim kutama?
“Više sam se puta ispričao. Ispričao sam se i samoj sestri. To nije bilo primjereno, ali smatram da život ide dalje i naša djela koja smo napravili u ministarstvu je puno važnije i bitnije pitanje nego jedna neprimjerena izjava”, rekao je Varga.
