U emisiji Novi dan u utorak ujutro gostovao je bivši ministar financija Slavko Linić.
Koliko Hrvatska ima vremena za ovakvo upravljanje državom u kojem vlada svojevrsni vakuum?
‘Kad gledamo po rokovima, ako u 12. mjesecu dobijemo mandatara onda nije kasno. Do kraja 3. mjeseca može se donijeti proračun.
S druge strane, u gospodarstvu je neizvjesnost. Nemaju programe, tko je uopće mandatar, što s porezima? Tko će to platit? Poduzetnici su u neizvjesnosti, a i državne investicije. Ako neće biti državnih investicija, to znači prije lipnja neće biti ni godspodarskog rasta ni državnih investicija’.
Dugo ste u politici. Je li vam jasan program Mosta?
‘Ne baš. Želi se kroz parlamentarnu vlast utjecati na monetarnu i to su poruke koje se građanima sviđaju, no ne znam baš koliko je to realno. Imamo 300 milijardi kuna duga jer ovisimo o preživljavanju. Monetarna politika mora biti neovisna. To zbunjuje financijski svijet i to nije dobro’.
PROČITAJTE JOŠ
Kada vidimo popis želja Mosta, sada vidimo da su one suprotne s mjerama oko smanjivanja vanjskod duga.
‘Slažem se. Smanjenje poreza destabilizirat će jedinice lokalne samouprave. Smanjenje poreza na gospodarstvo jednostavno znači manje prihode. Osnovno je da li imamo gospodarski rast. Bez državnih investicija toga neće biti’.
Čuli smo od HDZ-a da ih porez na nekretnine razlikuje od SDP-a, iako to nikada nije bila SDP-ova ideja.
‘Milanović se nije složio s tom idejom, a imamo toliko gospodarskih jedinica koje su prazne. Tu su i kuće, stanovi…
Kad bi se to stavilo u funkciju imali bi veći gospodasrki rast’.
Kako vidite najavu devalvacije kune?
‘Može li si građanin s 5.500 kuna plaće kupiti stan? To je osnovno pitanje. Mi građane pretvaramo u robove. Trebale su lokalne samouprave graditi državne stanove pa ne bi imali opterećenje kreditima. Očito je da smo morali gurati kredite u kunama kod kredita za stanovanje’.
Je li dobro rješenje konverzija švicarskog franka?
‘Ona je pravno upitna i to je odmah nesigurnost. Ako je bilo riječ o socijali zašto su ljudi s pet apartmana isto u toj skupini. Moralo se naći neki odnos da se vidi da u socijalniom problemima sudjeluje država. To su nedostatci. Nadam se da pravna nesigurnost neće pasti na teret građana’.
Jesu li to bili populistički potezi?
‘Nema dvojbe da su donijeli određen broj glasova. Kad sve to dođe na naplatu, vidjet ćemo koliko su koštali ti božićni darovi.
Može li netko iz Metkovića srediti i državu?
‘Nije to usporedivo. U državnom proračunu socijala je zadana, a nemate prilagođavanje kao u lokalnoj sredini. Nitko ne spominje mirovinski sustav koji je u kolapsu. Ne možete u 3-4 naredne godine bez zapošljavanja smanjiti deficit’.
Most ima potreban broj zastupnika za mandatara. Karamarko je izjavio kako je spreman na tehničku vladu. Može li se Milanović odreći mjesta premijera?
‘Nije on spreman, on će radije na nove izbore. Zamislite samo ukidanje općina i gradova. Ne ide to tako lako u Saboru. Netko će se predomisliti kod glasanja i neće niti stranačka stega to moći promijeniti.
Biste li danas nešto promijenili kod predstečajnih nagodbi?
‘Ne. Pravosuđe tad nije bilo spremno zbog stečajnog zakona pa se išlo na taj oblik. Vidimo efekte. Pa najveći dužnici su bili gospodarstvenici, a to su radna mjesta koja je trebalo spasiti. Da je bilo više potpore imali bi i veći odaziv banaka koje bi pomogle. Nije bilo potpore pravnih stručnjaka. Napokon smo promijenili stečajni zakon i to je dobro. U Hrvatskoj je malo ljudi s vizijama i ja se pitam tko je tu protiv promjena i reformi’.
Može li u Hrvatskoj postojati političar koji će preuzeti odgovornost i provesti reforme?
‘Takvih je vrlo malo. Kod nas se previše osluškuje javnost i odlažu se odluke, a to nije dobro’.
Jeste li zauvijek rekli zbogom politici?
‘Ako bude prilike i investicija u gospodarstvu, tu ću naći prostora. Za mene je politika gotova jer su građani rekli ne mojim idejama’, zaključio je Slavko Linić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
