Gost u Temi dana bio je profesor na Pravnom fakultetu Josip Kregar. Rekao je kako Hrvatska u ovom trenutku ne može proglasiti gospodarski pojas u Jadranu, što se pojavilo kao jedan od uvjeta MOST-a u pregovorima o sastavljanju nove Vlade.
“Za takvo proglašenje je ranije bilo puno više prilike i boljih političkih okolnosti. U ovom slučaju izostaje sve od toga. RH sada to ne može proglasiti jer je članica EU. Iako je u povijesti bilo slučajeva, Hrvatska mora brinuti o svojoj vjerodostojnosti. Ne smiju stvarati više neprijatelja, imamo ih dovoljno u svom okruženju”, rekao je Kregar, koji smatra da bi tako nešto bilo loše.
“Izazvalo bi prijepore i dovelo probleme s Italijom, s kojom imamo korektne odnose. Radi se o pitanju od ekonomskog značenja, i neće biti tako jednostavno. Što se tiče zemalja članica EU, mi smo potpisali pristupni ugovor i s tim dolaze i obaveze. Dakle, nije nemoguće, ali je uvjet koji je izvučen iz rukava”, kaže Kregar.
Rasprave oko ZERP-a su počele još 2003., kada ga je uvjetno donio Hrvatski sabor, no već 2006. Vlada Ive Sanadera odustaje od primjene. Zašto je to bilo važno političko pitanje?
“Dok je netko u oporbi, smatra da je sve lako, a kad dobije vlast, da je sve nemoguće. Tako je i sa ZERP-om. Kada se dođe u realne političke odnose, vidi se da bi proglašenje nanijelo dugoročnu štetu RH. Osobito što i sam status quo daje otprilike ono što bi bile naše realne mogućnosti. Ovdje je to vidljivo jer su različite ideološke vlade donosile različite zaključke. Proglašenje ZERP-a postaje vrlo teško pitanje u političkoj realizaciji, i na RH dolazi pritisak da se zbog članstva u EU od takvih ideja odustane.”
VEZANE VIJESTI
N1 je istražila kakvo je bilo stajalište SDP-ove Vlade oko proglašenja gospodarskog pojasa, pa imamo 13. studenog 2013. zapisnik sa saborske sjednce na kojoj je Zoran Milanović rekao otprilike ovo: “Proglašenje bilo kakvog posebnog pojasa na Jadranu bio bi pravno neutemeljeno, a o ekološkoj zaštiti se može razgovarati.” Naglasio je i da je RH postala članica EU, a more – more EU, čime je RH ušla u kompleksniji pravni režim u kojem Hrvatska ne može očekivati isključiva prava.
Kako sada SDP može pregovarati o tome s MOST-om?
“Vrlo sličnu izjavu mogli ste izvući iz arhiva Sanaderove vlade. Ne mora biti skroz točno što kaže Milanović tu, ali u ovim okolnostima vanjskopolitičko pitanje istaknuti kao uvjet je loše. Sjećam se i rasprava s drugačijim tumačenjima, ali realno, ovo je lažna tema koja bi trebala pokazati da postoje razlike u pregovaračkim pozicijama. Nisam siguran da je MOST skupina koja može izvući određenu politiku. Kada bi HDZ pristao, mislim da bi se pokazalo da postoje strašne prepreke u ovom obećanju. Ova je tema vrlo važna i zahtijeva nacionalni konsenzus, ali zapravo je i tema koja skreće pozornost s pravih tema.”
Karamarko je rekao da je to “dio programa koji HDZ priprema već tri godine”.
“Možda se ne radi o sasvim ozbiljnim ljudima, čini mi se da se političari prema MOST-u ponašaju kao zavodnik prije vjenčanja. “Draga, bit će ti krasno”, ali ne znači da će se to i ostvariti. Pregovori bi bili sadržajniji kada bi se ticali prioriteta, a to su ekonomija, pitanja sigurnosti, i naravno – RH gubi vjerodostojnost kao ozbiljan igrač na poluotoku Balkanu.
Pregovore treba okončati i ne od njih raditi priliku da se zadrži pošteni obraz. Sada građani vide da se tu možda nalaze neke druge stvari o kojima nisu vodili računa kada su izlazili na izbore.”
Konzulatacije s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović održane su jučer navečer, i trenutačno samo znamo da nitko nema dovoljnu većinu za sastavljanje Vlade. Što bi bio idući korak u pregovorima? Sjednica Sabora je prije idućih konzultacija.
“Mislim da se odluke već naziru, samo ne možemo biti sigurni u to, jer postoje i drugi pregovori, koji nisu pod svjetlom javnosti. Teško je predvidjeti jer svi žele vlast, ali žele i zadržati svoju političku ulogu. SDP se želi prikazati kao odgovorna stranka, HDZ kao zagovaratelj nacionalnih interesa, a MOST kao “reformist”. Svatko od njih ima pravo, ali je i u krivu. Jedno je sigurno – nitko ne želi nove izbore. Zbog toga očekujem kompromis”, kaže Kregar koji smatra i da ljudima ovi pregovori nisu toliko bitni kako se čini u medijima.
“Mislim da se širi cinizam, i želja da se konačno sve završi. I žele Vladu koja neće biti bahata kao prethodna, ali i da vodi o javnim interesima više nego što se vidjelo u prethodnom sazivu Sabora. Mislim da su teme o kojima je postignuta suglasnost prije nekoliko mjeseci glasovanjem odbacivane.”
Jedna od otvorenih tema bila je primjerice izborni sustav. Kako se takve stvari mogu mijenjati s 19 zastupnika? Je li MOST dobio mandat da mijenja izborni zakon i politički sustav?
“Nije, ali je dobio mandat da otvori ta pitanja. Pod tepih su stavljane stvari jer je postojala ugodna većina i ugodna oporba u Saboru. Takve okolnosti bi građanima trebale biti pred očima kad ocjenjuju buduću vladu.”
Koliko se promjena može provesti bez dvotrećinske većine u Saboru?
“Postojala je potreba da se promjene donesu promjenama Ustava. Recimo, reforma sudstva je nemoguća bez 101 ruke u Saboru. MOST potencijalno može prevladati razlike koje postoje, ali da je vrijeme zrelo ne znači da su ljudi koji donose političke odluke zreli. Oni odlučuju gdje će biti njihov položaj, i mislim da je i to element pregovora.”
Tko će na kraju sastaviti Vladu?
“Mogućnosti se tope iz dana u dan. Dobra novost je što se to pretvara u javnu svijest. Nakon ovog svega neće biti lako podijeliti poduzeća prema stranačkim ključevima, ali i to je rezultat izbora. Ovi su pregovori vrsta izmicanja od onoga što su rezultati izbora bili, ljudi nisu glasovali baš za takve pregovore, nego za promjenu općenito, i to se vidi. MOST je došao kao nova okolnost, više nije tako bitno koliko ćeš imati novca da bi pobijedio. Pravi test će biti hoćemo li uvesti zabranu istovremenog mandata na lokalnoj i državnoj razini.”
“Političari su prema MOST-u bili kao zavodnik prije vjenčanja, “Draga, sve će biti krasno” – no to ne znači da će se to i ostvariti”
MOST kaže da nema sukoba interesa u tome da se istovremeno vlada na lokalnoj i državnoj razini.
“Naravno, čelnici, recimo županija, rekli su da ne žele reformu sustava. Tu su prava pitanja. Ako njima nema 101 ruka, ostat će kako jest. I tehnička vlada bit će nemoguća, bit će ograničena. To ne znači ‘vladu promjen’e, nego status quoa. Promjena bi bila kada bi bilo suglasnosti oko nekoliko točaka koje bi dobile potrebnu većinu za takve velike promjene, ali stranke imaju svoje interese i obaveze prema svom članstvu.”
Tko će biti mandatar?
“Nisu se oni zato upuštali u izbore da bi maloj stranci prepustili to mjesto, pa koliko su laburisti imali zastupnika, i zašto onda Lesar niije tražio tako nešto? Mogao je, ali Milanoviću nije trebalo. Poslana je dakle i poruka da možda predsjednik stranke ne mora biti premijer. I Milanović je razmišljao o tome da netko drugi preuzme to mjesto, ali realno, mislim da je to ključni uvjet svih pregovora. A to se ne postiže tako da Petrov dobije to mjesto. Zamislite kakve bi on tek imao otpore? Javnost imati na svojoj strani nije dovoljno kad se glasuje.”
Pogledajte cijelo gostovanje Josipa Kregara u Temi dana.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
