Uoči zime gotovo svi veći hrvatski gradovi pripremili su svoja prihvatilišta za smještaj beskućnika, pokazuju podaci iz Plana zbrinjavanja beskućnika u ekstremnim vremenskim uvjetima, koje je i ove godine izradilo Ministarstvo socijalne politike i mladih.

Ministarstvo je od većih gradova zatražilo izvješća o osiguranju adekvatne skrbi za beskućnike tijekom po život opasnih vremenskih uvjeta, a od svih domova za starije i nemoćne osobe kojima je osnivač država da se uključe u privremeno zbrinjavanje ljudi bez svoga doma.

Prvi puta je skrb o beskućnicima uvrštena u Zakon o socijalnoj skrbi 2011. godine. U zakonu stoji da je beskućnik osoba koja nema svoj dom ni registrirano mjesto stanovanja niti sredstava kojima bi mogla namiriti potrebu stanovanja, te je privremeno smještena u prihvatilištu ili boravi na javnim ili drugim mjestima koja nisu namijenjena za ljudsko stanovanje.

U Hrvatskoj između 1500 i 2000 beskućnika

Po informacijama zagrebačkih gradskih službi, u našem najvećem gradu registrirano je oko 400 beskućnika, a po evidencijama iz prenoćišta diljem Hrvatske računa se da ih ukupno ima između 1500 do 2000.

O svojim beskućnicima Zagreb skrbi već niz godina tako što im osigurava smještaj u prenoćištima gradskog Crvenog križa, Caritasa Zagrebačke nadbiskupije i dislociranom objektu u Rakitju.

Prema podacima iz tih prenoćišta, među korisnicima većinom su ljudi sa srednjoškolskim, pa čak i višim obrazovanjem. Zadnjih desetak godina u resocijalizaciji, traženju posla i rješavanju administrativnih pitanja pomažu im mnoge udruge i volonteri.

Rijeka već sedamnaest godina, kao jedini grad u Hrvatskoj, ima objekte tzv. “nužnog smještaja”. To je specifičan smještaj jer se korisnicima subvencioniraju režijski troškovi i mogu biti prijavljeni na toj adresi, što je bitno za ostvarivanje svih drugih prava koja proizlaze iz sustava socijalne skrbi.

Nužni smještaj trenutno koristi 450 osoba, a grad godišnje na to potroši oko 630.000 kuna.

U Rijeci je također pokrenut projekt “Socijalne samoposluge”, a prošle je godine, osim prihvatilišta za beskućnike s 13 kreveta u suradnji s udrugom “Oaza” otvoreno još jedno prihvatilište koje grad finacira s više od pola milijuna kuna.

U manjim gradovima prosječno do deset beskućnika

Po podacima iz Plana zbrinjavanja beskućnika, u manjim gradovima ima prosječno do deset osoba koje nemaju krov nad glavom. Tako se u Zaprešiću godišnje evidentira do pet beskućnika, a za njihov smještaj izdvoji oko 100.000 kuna. U Velikoj Gorici ih je troje.

Pula je 2012. zajedno s tamošnjim Crvenim križem otvorila prihvatilište u kojem trenutno boravi 10 korisnika. Grad je dogovorio suradnju s Domom za psihički bolesne osobe “Vila Maria” da u slučaju ekstremnih vremenskih uvjeta smjesti još 10 korisnika.

U Gospiću do sada nije bilo beskućnika, a ako se neki tamo zatekne gradske vlasti osigurale su jedan stan.

U partnerstvu Grada Zadra i Caritasa Zadarske nadbiskupije 2006. je izgrađeno i opremljeno prenoćište za beskućnike koje se nalazi u neposrednoj blizini Caritasove pučke kuhinje.

Ljetos je prostorija uređena kao dnevni i poludnevni boravak za pokretne samce koji imaju gdje prespavati. Od početka godine do kraja rujna u prenoćištu je na povremenom ili stalnom smještaju bilo ukupno 72 korisnika.

Do sada se broj beskućnika u prenoćištu nije bitno razlikovao zimi od ostalih razdoblja, pa nije napravljen poseban plan za zbrinjavanje u zimskim uvjetima. Ipak, ako bi se ukazala potreba, brzo bi se osposobili prostori u jednoj od bivših vojarni kojih je na području Zadra popriličan broj.

Split bez zahtjeva za smještaj zbog ekstremnih zimskih uvjeta

U Splitu nije bilo posebnih zahtjeva za smještaj radi ekstremnih zimskih uvjeta. U prenoćištu koje vodi udruga “Most” može se smjestiti do 35 osoba. U slučaju da to ne bude dovoljno prostor će osigurati gradski Crveni križ.

U Dubrovniku trenutno nema beskućnika koji borave na cesti, ali postoje kategorije građana koji stanuju u neprimjerenim stambenim uvjetima. Trenutno su na raspolaganju dvije slobodne sobe, a grad se spreman pobrinuti za smještaj u slučaju da se zimi povećaju potrebe.

U Varaždinu trenutno ima tridesetak beskućnika, koji dolaze iz manjih sredina. Smještaju se u prenoćište koje ima 17 mjesta, a po potrebi pomoćni kreveti mogu biti postavljeni u dnevni boravak. Većina beskućnika ruča u Caritasovoj pučkoj kuhinji, a doručak dobivaju iz pekarnice koja donira svoje proizvode od prethodnog dana.

I Slavonski Brod u suradnji s Crvenim križem osigurava smještaj beskućnicima, no za otvaranje još nije bilo potrebe jer se nitko nije javio. U pripremi je 10 ležajeva, a u slučaju potrebe mogu se osigurati dodatni. Brigu o beskućnicima preuzet će Crveni križ koji će im osigurati tople obroke, odjeću, posteljinu, higijenske potrepštine i dr.

Grad Osijek u suradnji s Caritasom provodi program skrbi za beskućnike u Domu sv. Vinka Paulskog koji može primiti 24 osobe.

Vukovar bez zahtjeva za smještaj u prihvatilište

U Vukovaru do sada nije zaprimljen niti jedan zahtjev za smještaj u prihvatilište ili prenoćište, a grad nema osigurane kapacitete. No, u slučaju hladne zime grad će se za to pobrinuti kroz postojeću institucionalnu pomoć.

Beskućnici na vinkovačkom području do sada su mogli računati na smještaj u Domu za psihički bolesne i odrasle osobe u Nuštru, no zbog velikog broja ljudi s poplavljenih područja koji su tamo smješteni mjesta trenutno više nema.

Na sreću, po evidencijama tamošnjeg Centra za socijalnu skrb trenutno je samo jedna osoba sa statusom beskućnika. Procjena je da bi ove godine najviše šest osoba moglo zatražiti smještaj, za što će grad pronaći rješenje, stoji u planu za smještaj beskućnika Ministarstva socijalne politike i mladih.