U Novom danu gostovao je Drago Iljić Župarić s instituta za migracije. U razgovoru s Tihomirom Ladišićem komentirao je zatvaranje balkanske rute za izbjeglice te pooštravanje mjera na austrijskoj granici.
Što znamo o takzvanoj balkanskoj ruti? Je li ovo kraj prolaska izbjeglica od Grčke prema zemljama EU?
VEZANE VIJESTI
Svjedočimo sve većim restrikcijama na balknaskoj ruti. Austrija je najavila pooštrene kontrole. To isto najavljuju i hrvatski i srbijanski ministar. Počelo je i ograničavanje prolaska izbjeglicama. Ne treba zaboraviti da je to kontinuirani proces koji se događa unazad nekoliko tjedana. Počelo je kad se odlučilo da se ne propuštaju oni koji ne dolaze Iz Sirije, Iraka i Afganistana.
Što to znači da izbjeglice moraju iskazati želju za azilom u Austriji ili Njemačkoj?
Kad se ta informacija proširi među izbjeglicama počet će baš to iskazivati kao vrsta namjere. Ako i dođu do Austrije ili Njemačke upitno je da li je to njihova odredišna lokacija. Dobar dio njih osim što tamo ostaje ima i neke veze s ostalim zemljama, primjerice Švedskom i možda tamo žele doći.
Austrija je čak postavila i kvote. Kada se ispune Austrija neće više primati izbjeglice. Što to znači?
Mi smo početkom dolaska ljudi u Hrvatsku čuli onu izjavu da kad se dosegne milijun ljudi koji su ušli na teritorij Europe u tom trenu kreće zatvaranje granica. To je proces sve većih i većih restrikcija i fortifikacije tvrđave Europe. Ako se digne zid između Njemačke i Austrije to bi bio kraj Schengena, a moguće je da će se dio te rute i preusmjeriti.
Što će se dogoditi ako se u Makedoniji zatvori granica?
Teško je to reći. Brojke izbjeglica su se smanjile u zadnjih mjesec dana što je posljedica zimskog vremena. U jednom trenutku je iz Turske i Grčke dolazilo 10 tisuća izbjeglica. Postoje i neke procjene da je u prosincu desetak tisuća ljudi zadržano jer nisu državaljani ove tri zemlje (Irak, Sirija, Afganistan) pa su pokušali na druge načine doći do zemalja EU. Ukoliko turske vlasti počnu sa specifičnim politikama i nepropuštanjem izbjeglica moguće je da će ovaj dio ljudi, koji postoji i koji su u Grčkoj, i dalje pokušavati doći, ali će pritisak biti oslabljen dok ne dođe proljeće. Onda ćemo svjedočiti tome hoće li se ruta skrenuti.
Poštuje li Turska sporazum s EU?
Koliko je meni poznato zasad ne. Radi se o tome da svjedočimo značajnom broju ljudi koji prelaze iz Turske u Grčku. Cijela industrija krijumčarenja košta 6 milijardi eura, ako vidite da dobar dio lokalnih zajednica isto tako pokušava zaraditi na krizi. Turska još nema dovoljne motivacije da se jače angažira. Tek je nedavno Turska je omogućila legalno pravo na rad sirijskim izbjeglicama.
Prijeti li nam propast schengenske zone?
Zemlje ako procjene da posto ji razina nacionalne ugroženosti mogu privremeno zatvoriti granice. Taj mehanizam je upotrijebljen 2013. između Italije i Francuske. Schengen definitvno nije slobodan prostor za kretanje ljudi. Možemo govoriti već sad o revizijii Schengena u društvenom smislu.
Koliko se zaboravilo da sada kad je zima treba više računa voditi o izbjeglicama?
Već duži niz godina je ljudski aspekt stavljan po strani. Sve politike EU u prošloj godini preko svih instrumenata koji su donošeni pokazuju da postoji deklarativno načelo humanosti, ali se prvenstveno sada stavlja u prvi plan sigurnosna dimeznija.
