Šalinović (IPSOS) o anketama: Jedna stvar se unazad nekoliko izbornih ciklusa pokazala kao jako važna

"Lijepo je imati nekoga tko je kriv, ali to je kolorit prije svakih izbora", govori Šalinović koji pozivanje na predizborne ankete smatra dijelom komunikacijske igre.

Kratko komentira da su ankete uvijek "naručene, a trudi se da budu i plaćene" usput ističući da su ispitivanja javnog mnijenja - od javnog interesa.

Rezultati koji pokazuju ankete su egzaktni, no gdje nastaju problemi?

"Suštinski problem je interpretacije podataka. Tu je jako puno nesporazuma, da li zbog neznanja ili namjere, to je pitanje", govori i podcrtava da je između navedenog "tanka granica."

Dvije greške u interpretaciji

To objašnjava na sljedeći način: "Neznanje je stvar odgovornosti ako ga koristiš kao alat", govori i navodi dvije najčešće greške prilikom interpretacija rezultata anketa.

"Prva stvar koja je najčešća pogreška kad se uspoređuju i dovode u kontekst rezultati izbora. Istraživanje javnog mnijenja nije direktna predikcija rezultata, već samo može biti početna točka za daljnju analizu", razjašnjava direktor medijskih istraživanja IPSOS-a. "Nakon tog trenutka imamo dugačak niz događaja; kampanju, medijsku prezentaciju... Ono što se unazad nekoliko ciklusa pokazalo kao jako važno je - aktivacija birača na dan izbora", govori i kaže da on to naziva i matchday.

Otkriva zanimljiv podatak: "Istraživanja pokazuju da minimalno dvadeset posto finalnih odluka se donese u samom danu izbora, ne samo za koga glasati, nego hoće li pojedinac uopće izaći na izbore", govori i dodaje da je to novi trend. "Konekcija središnjica stranaka s terenom je prije bilo puno čvršća, a danas je razmjerno mekša", pojašnjava razloge koji tzv. matchday čine toliko presudnim.

Uspoređivati rezultate ankete napravljene dva mjeseca prije izbora, zaključuje, značilo bi da kampanja, medijski prikaz ni organizacija nemaju nikakav utjecaj.

"Posebno mi je smiješno, ali i simpatično da upravo oni koji su zaduženi da naprave što veći pozitivan učinak za svog kandidata osporavaju rezultate istraživanja jer to nije identično kao rezultat izbora - upravo ti ljudi govore da je njihov posao u suštini besmislen", smatra Šalinović.

Govoreći o preciznosti istraživanja kao alata, dalje kaže: "Uvijek ostaje statistička pogreška. Poanta je da se svaki rezulat mjerenja mora intepretirati s +/- tri posto. Da bi razlika između kandidata bila relevantna, ta razlika bi trebala biti barem pet posto", pojašnjava.

Događa li se da netko ne želi platiti naručene ankete? "To nije realan problem. Rezultati anketa nisu tu da bi se objavljivali, a većina naručenih istraživanja ni ne izađe van", rekao je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.