Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić u N1 Studiju uživo komentirao je gospodarsku situaciju u zemlji.
Premijer Anrej Plenković izrazio je nadu da će inflacija i dalje padati. Prema Stojićevim analizama, ona bi trebala prema kraju godine pasti blizu razine od 4.5% ako pričamo o godišnjoj stopi te se dodatno smanjivati kroz sljedeću godinu.
“Treba reći da se zbog sezonskog karaktera hrvatske ekonomije, koja se oslanja dosta na turizam, taj pomak možda kasnije događa. Turizam sam po sebi više nego udvostruči tržište potrošača na našem prostoru u vrlo kratkom vremenskom periodu, ali onda zbog toga ipak dolazi i do pomaka u kretanjima cijena u odnosu na mainstream europodručje. Kroz dobar dio godine smo najavljivali da se zbog stabilizacije cijena i očekuje pad cijena u nastavku godine, a iz sentimenta koji se računa na osnovu anketiranja trgovaca po europodručju i po Hrvatskoj, vidimo da u sljedećem razdoblju od 3 do 6 mjeseci bi cijene hrane i pića trebale dodatno pasti”, kazao je.
Stojić ističe da je moguće da zbog relativno visoke baze, tijekom sljedeće godine, u nekim periodima inflacija bude i ispod opće stope inflacije: “Ono s čime ćemo se u sljedećem razdoblju po pitanju inflacije više suočavati nisu cijene hrane i pića, već cijene usluga. Krajem prošle godine, cijene usluga su u Hrvatskoj bile otprilike 30 do 40% ispod prosjeka Europske unije, a Hrvatska je nova članica i paralelno smo ušli u Schengen pa smo postali i izloženiji turističkim tokovima.”
Smatra da ako pričamo o srednjem roku, plaće ne bi trebale značajno rasti iznad stope rasta produktivnosti: “Otprilike u srednjem roku, inflacija je jednaka kad od plaća rasta oduzmemo rast produktivnosti. Ako u eurozoni imate dugodoišnji rast produktivnosti od oko 1%, plaće ne bi smjele više godina za redom rasti više od 3%”, objasnio je Stojić, dodajući: “Mi u sljedećoj godini očekujemo rast plaća od oko 7%, a u europodručju oko 4%. Tamo tek negdje u 2025. možemo pričati o ozbiljnijoj stabilizaciji stope inflacije blizu razine koja se cilja.”
Predviđa da će inflacija u svakom slučaju nastaviti padati, ali će u narednih nekoliko godina biti iznad prosjeka Europske unije. Najvećim pokretačima inflacije smatra cijene usluge, koje su u Hrvatskoj niske.
“Što se tiče kretanja BDP-a, primarni kanal gdje osjećamo recesiju u europodručju je kroz robni izvoz. Na svu sreću, robni izvoz je od ulaska Hrvatske u Europsku uniju bio jedna od najdinamičnijih kategorija rasta. Ako on i ove godine padne oko 10%, to i nije neka drama jer smo zadnje tri godine imali visoke dvoznamenkaste stope rasta. Ova korekcija je po svemu sudeći direktna posljedica kretanja u europodručju, a mi u narednim godinama očekujemo da će izvoz ostati motor rasta BDP-a”, kazao je.
Upitan koliki bi bio rast, odgovara: “Realni rast izvoza bi bio na razini srednjih jednoznamenkastih brojki, oko 5%, a BDP bi u sljedećem razdoblju, ako pričamo o sljedeće dvije godine, trebao rasti od 2 do 2.5%.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!