Zašto je dio Hrvata hladan prema papi Franji? Povjesničar: "Nije riječ samo o Stepincu"

U izjavama nekih crkvenih dužnosnika osjetila se suzdržanost pomiješana s gorčinom. Možda je taj osjećaj najjasnije, a definitvno najkraće, jednom rečenicom, izrazio kardinalVinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup u miru.
"Papa Franjo iza sebe ostavlja brojne uspomene, ali i mnoga razočaranja" rekao je bez dodatnih pojašnjenja.

S druge strane, mnogi obični vjernici to su razočaranje iskazali na društvenim mrežama bez mnogo suzdržavanja, opširnije i grublje, čak i vulgarno.

Umjesto kanonizacije - komisija

Kontroverzan je bio odnos Hrvata katolika - ne svih, naravno - i pape Franje, a lomio se oko blaženog Alojzija Stepinca. Sve zbog tumačenja njegove uloge kao zagrebačkog nadbiskupa u vrijeme ustaškog režima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine.

Nakon što ga je u listopadu 1998. ondašnji papa Ivan Pavao II. u Mariji Bistrici proglasio blaženim, ovdje se s nestrpljenjem iščekivalo da Stepinac, koji u ovdašnjem vjerničkom puku ima posebno mjesto, bude proglašen svetim. Čudo potrebno za pokretanje postupka njegove kanonizacije potvrdilo je u ožujku 2013. vatikansko Liječničko vijeće Kongregacije za proglašenje svetih. Potom se govorilo da bi kanonizacija blaženog Stepinca mogla uslijediti već za godinu, dvije. No to se do danas nije dogodilo.
U međuvremenu je papa Franjo na molbu ondašnjeg patrijarha Srpske Pravoslavne Crkve Irineja 2016. odobrio osnivanje mješovite katoličko-hrvatske i srpsko-pravoslavne komisije koja je trebala razmotriti Stepinčevo djelovanje tijekom Drugog svjetskog rata. Na koncu je, očekivano, svaka strana u toj komisiji ostala na svojim stajalištima pa je papa postupak kanonizacije odgodio ili, kako neki kažu, usporio.

Mnogi Hrvati katolici upravo su na toj činjenici izgradili stav prema papi Franji razočarani što tijekom njegova pontifikata blaženi Stepinac nije proglašen svetim. Vjerojatno tim više što je umjesto toga osnovao spomenutu komisiju.

"Papa je bio svjestan veličine blaženog Stepinca"

Gostujući u studiju N1 televizije u utorak Marko Đurin, rektor Papinskog hrvatskog zavoda svetog Jeronima u Rimu, kazao je da je papa Franjo "uvijek bio svjestan veličine blaženog Stepinca i njegove vrijednosti kao čovjeka, biskupa i mučenika za jedinstvo Crkve" te dodao kako vjeruje da se Stepinčeva veličina vremenom neće umanjivati.

"Apostolski nuncij u Hrvatskoj je posvjedočio kako mu je papa više puta govorio da u narodu i dalje promiče pobožnost vjernika prema blaženom Stepincu. On ga nije ostavio po strani, nego je htio da se preko njega otvore drugi mostovi, da se Katolička crkva poveže prema istočnim, pravoslavnim crkvama", rekao je Đurin.
I teolog Dalibor Milas, gostujući u srijedu na N1, govorio je o točkama spoticanja u odnosu Hrvata katolika prema papi Franji.

"Izazivao je nelagodu i u društvenim i crkvenim krugovima u Hrvatskoj, ne zato jer je rekao nešto protiv već jer nije rekao ono što se od njega očekivalo. Šutio je kad se tražila lojalnost antikršćanskim elementima, a govorio kada se očekivalo da šuti. Nije pristajao na kulturne ratove, a to mu mnogi nisu oprostili. Posebno je osjetljiva tema kanonizacije Stepinca. Franjo je to pitanje otvorio u dijalogu sa Srpskom pravoslavnom crkvom što je za neke bilo pitanje slabosti i kapitulacije, a za njega izraz vjere u istinu koja nadilazi naciju", rekao je Milas u N1 studiju uživo.

"Radi se o kontinuitetu konzervativizma"

Kako u povijesnom kontekstu tumačiti "usporavanje" kanonizacije Stepinca te "razočaranja" mnogih Hrvata katolika spram pape Franje, pitali smo povjesničara Hrvoja Klasića. Kazao je da ga takav odnos ne iznenađuje i smatra da se radi o kontinuitetu konzervativizima po pitanju odnosa u suvremenom katoličanstvu.

"Čini mi se da je odnos prema papi Franji najvećim dijelom uvjetovan odnosom prema Stepincu, iako je to nepravedno. Stepinac je umro 1961. godine i otada se promijenilo barem pet papa. Svi su mogli, uključujući Ivana Pavla II. i Benedikta XVI. proglasiti Stepinca svetim, međutim nijedan nije to učinio. Sada se to zamjera papi Franji, posebno zbog činjenice da je osnovao mješovitu komisiju, hrvatske katoličke i srpske pravoslavne crkve", kazao je Klasić.

"Danas je to Stepinac, sutra će biti LGBT, a prekosutra..."

On smatra da nije samo to u pitanju.

"Jednostavno mislim da je 1960-ih i 1970-ih Katolička crkva u Hrvata imala čitav niz uglednih teologa i teozofa baš među svećenicima, a da je u zadnjih 30 godina ta kvaliteta drastično pala. Kod nas se katoličanstvo svodi na konzervativno poimanje vjere, što je posve u raskoraku s trendovima koji se vide od Njemačke, Francuske i Italije pa do Južne Amerike", objašnjava.
Povrh toga, Klasić smatra da je znatan dio hrvatskih katolika vrlo isključiv, naročito kada je u pitanju odnos prema prošlosti.

"Takvi katoličanstvo isključivo gledaju kroz prizmu nacionalnog, a tek onda kršćanskog. I takvima papa Franjo nije odgovarao, kao što im neće odgovarati svaki papa koji će pozivati na dijalog s neistomišljenicima i koji će graditi mostove, a ne zidove prema drugima i drugačijima. Takav papa kod velikog broja hrvatskih katolika nema šanse. Danas je to zbog odnosa prema Stepincu, sutra će biti zbog odnosa prema LGBT zajednici, prekosutra prema ženama svećenicama...", ističe.

"Nešto tu očito ne štima"

Što se tiče kanonizacije, Klasić napominje da Katolička crkva ima jasna pravila kako se nekoga proglašava svetim.

"To nije njegovo cjelokupno životno djelo, nego su ključna dva čuda koja su se dogodila ili njegovim djelovanjem ili zagovorom tog čovjeka, odnosno molitvom njemu, a koja se ne mogu opravdati medicinskim razlozima. Ako je kod Stepinca to zadovoljeno, onda je očito da je negovo djelovanje u periodu Drugog svjetskog rata bilo isuviše kompleksno. Papa očito nije htio samo tako kanonizirati nekoga koji kod pravoslavne braće izaziva velike prijepore, što god mi mislili o tome."
Naveo je i jednu zanimljivu usporedbu.

"Ovih bi dana trebao biti kanoniziran prvi tinejdžer, milenijalac, Carlo Acutis (poznat kao "Božji influencer" i "cyber svetac", nap.a.) koji je na internetu opisivao čuda svetaca i vodio web stranicu svoje župe. On, koji je umro 2006. u dobi od 15 godina te četrnaest godina kasnije bio proglašen blaženim, sada će za manje od dva desetljeća od svoje smrti biti proglašen svetim, dok za Stepinca treba najmanje 60 godina. Nešto očito tu ne štima, jer mnogi su pape imali priliku da to učine. Ali to nema veze ni s komunistima ni s UDB-om ni sa stranim centrima moći, nego isključivo s ljudima u vrhu Katoličke crkve koji donose tu odluku", rekao je Klasić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.