Pomorsko dobro moglo bi postati pomorsko – zlo: “Na našoj obali vlada kaos, kaos i kaos”

Nama je ulazak u EU bio cilj, umjesto sredstvo kako da osiguramo što kvalitetnije uvjete za život građanima. Donošenje cjelovite strategije zaštite i primjerenog korištenja obale hrvatski je imperativ u kojem moramo definirati što ćemo ostaviti netaknuto, što će biti na korist lokalnog pučanstva, kao i javnosti općenito, a što će biti u funkciji održivog turističkog, odnosno gospodarskog razvoja, poručio je na jučerašnjem predstavljanju knjige Branka Kundiha, "Hrvatsko pomorsko dobro – Geneza nereda & Prijedlog rješenja", član izvršnog vijeća Međunarodnog pomorskog odbora (CMI) dr. sc. Petar Kragić.

Slijepa ulica

Kragić je upozorio da bi se, ukoliko nešto hitno ne poduzmemo u zaštiti naše obale, mogli naći u slijepoj ulicu u koju je zašla, primjerice, Španjolska.

Najnoviju Kundihovu knjigu ocijenio je iznimno vrijednim djelom za koje se nada da će potaknuti širu raspravu u društvu i inicirati rješenja za postojeći nered koji vlada na pomorskom dobru.

"Ukoliko se to ne dogodi, ova će knjiga ostati spomenik budućim generacijama iz kojeg će iščitavati gdje su im to djedovi i bake pogriješili", zaključio je Kragić, piše Novi list.
Predstavljanje nove knjige Branka Kundiha, umirovljenog kapetana duge plovidbe, pravnika, autora prve knjige o pomorskom dobru u Hrvatskoj, održano je u Gradskoj vijećnici, a pozdrave nazočnima i čestitke autoru uputili su i gradonačelnik Marko Filipović te u ime Primorsko-goranske županije Zlatan Marunić, voditelj Odsjeka za pomorsko dobro i koncesije.

Predsjednik Hrvatskog društva za pomorsko pravo prof. dr. sc. Gordan Stanković jučerašnje je predstavljanje knjige nazvao svečanošću u kojoj se »slavi čista i nepatvorena struka«, kao i bespoštedna, beskompromisna potraga za zdravim razumom koji, istaknuo je, prožima svaku stranicu ove Kundihove knjige.

"Kada bih jednom rečenicom morao opisati stanje na našoj obali i pomorskom dobru, rekao bih samo kaos, kaos, kaos.

Trostruki kaos ne samo zbog razmjera devastacije, već i zbog tri glavna ishodišta nagomilanih problema.

Prvi je naš odnos općenito prema pomorskom dobru u kojem caruje uzurpacija i betonizacija. Drugi kaos tiče se odnosa države, odnosno svih struktura javne vlasti prema nama.

To je maćehinski odnos u kojem država rado uzima, ali vrlo nerado daje. I treći kaos izvire iz propisa o pomorskom dobru koje, kako to Kundih slikovito navodi u svojoj knjizi, karakterizira tri desetljeća vožnje unatrag i situacije u kojoj je svaki novi zakon lošiji od prethodnog", kazao je Stanković.

Daleko od brige

Sutkinja Vrhovnog suda u mirovini, mr. sc. Olga Jelčić koja je, uz prof. dr. sc. Ivu Tuhtan Grgić s riječkog Pravnog fakulteta i prof. dr. sc. Tihomira Lukovića s Visoke poslove škole Aspira, recezentica knjige, podsjetila je na zakonsku definiciju pomorskog dobra kao općeg dobra od interesa i pod osobitom zaštitom RH.

Konstatirala je kako brojni i gotovo svakodnevni primjeri uzurpacije pomorskog dobra najbolje ilustriraju koliko je hrvatsko pomorsko dobro daleko od brige i štićenja, kako od tijela javne vlasti, ali i samih građana.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.