Predsjednik SNV-a: DP-u su problem i ćirilica, komemoriranje žrtava, kulturni centri...

Na sjednici 24. travnja Savjet za nacionalne manjine kao krovno tijelo nacionalnih manjina u Hrvatsko je odlučio Novostima dodijeliti 400.000 eura, a što je 210.000 manje nego lani, kada im je dano 610.000 eura.

"U Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina jasno piše zašto je osnovan Savjet za nacionalne manjine – da rješava pitanja koja se tiču ostvarivanja i zaštite prava i sloboda nacionalnih manjina. Donošenje odluke o raspodjeli sredstava je samo jedna od funkcija Savjeta. Financiranje kulturne autonomije je samo jedna od funkcija", pojašnjava Boris Miloševići dodaje:

"Niti u jednom propisu ne stoji da se manjine limitira u sadržaju informiranja. Toga nema. Tako da se ne može drugačije nego arbitrarno odrediti što se može, a što se ne može. Ima li politike ili nema i koliko je politike dopušteno. Ne postoji takva vrsta vage. SNV kao manjinski nakladnik Novosti ima pravo utvrditi programsku politiku svog medija, ali u konačnici konkretan sadržaj određuje redakcija na čelu s glavnom urednicom", rekao je za Novosti.

Evidentna getoizacija

Ministrica kulture i medija Nine Obuljen Koržinek je komentirajući vijest o ukidanju dijela financiranja Novosti tjednik usporedila s listom "La Voce del popolo".

Rekla je da se i oni bave općim temama, ali da je riječ o sadržaju na talijanskom jeziku za pripadnike talijanske nacionalne manjine. Dakle, Novosti bi slijedom toga smjele proizvoditi sadržaj koji govori samo o pripadnicima srpske nacionalne manjine i koji se obraća samo pripadnicima te manjine?
"Naravno. "La Voce del popolo" je iznimno važan dnevni list talijanske manjine duge tradicije. Izlazi na kioscima i svatko ga može kupiti. Nitko od kupca ne traži iskaznicu ili izjavu da je pripadnik talijanske nacionalne manjine. Svatko tko razumije talijanski se može dobro informirati o dnevnim općim temama. Tako je i s Novostima koje se dijelom nalaze na kioscima, nitko kupca ne pita je li Srbin ili nije niti zašto ih kupuje", pojašnjava on.

"Slično je i s obrazovanjem. Postoje brojne osnovne i srednje talijanske škole na području Istre i Kvarnera koje ne upisuju samo Talijani. Opće je poznato da ih upisuju i Hrvati, Srbi, svi stanovnici tog područja. Nisu zato te škole manje manjinske. U Zagrebu djeluje Srpska pravoslavna opća gimnazija koju sve više upisuju učenici drugih nacionalnosti, ne samo Srbi. To je moguće, dopušteno, poželjno i inkluzivno. Medij je dobar način za inkluzivnost", govori.

Srpski kulturni centri kao obavještajni centri

Srpski kulturni centri već se neko vrijeme proglašavaju obavještajnim centrima, a postali su i tema predizborne kampanje. U Slavonskom Brodu Domovinski pokret zbog toga napada gradonačelnika Mirka Dusparu koji se bori za novi mandat.

"Domovinski pokret je u predizbornoj kampanji na parlamentarnim izborima tražio smanjenje sredstava za Novosti. To su najavljivali i sada se time hvale. Slično je i s drugim stvarima. Nisu samo Novosti problem. Sve naše aktivnosti su problem: od ćirilice, komemoriranja žrtava, gdje nam je jasno dano do znanja na pojedinim mjestima da smo nepoželjni i da ne možemo npr. bacati vijence u Dunav, do kulturnih centara, obrazovanja na jeziku i pismu po modelu A, osporavanja udžbenika iz kojih djeca uče na toj nastavi, sporne su izložbe, knjige, tribine.

Teško je pronaći neku našu aktivnost za koju bismo mogli reći da nije sporna. U 2025. godini postoji politika čiji je osnovni sadržaj osporavanje manjinskih prava. Logičan zaključak svega toga je da su im sporni Srbi", rekao je Milošević i zaključuje:

"To se nameće kao je jedini logičan zaključak – da im je i ovaj broj Srba prevelik, a svaka naša aktivnost, aktivnost previše."

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.