Ako ste po prirodi pesimistična osoba, to nije dobro za vaš mozak. Novo istraživanje pokazalo je da je negativno razmišljanje u kasnijem životnom dobu povezano sa padom kognitivnih sposobnosti i većim naslagama dva štetna proteina koja su odgovorna za razvoj Alzheimerove bolesti.

“Negativno razmišljanje koje se ponavlja, može biti novi faktor rizika za demenciju,” izjavila je glavna autorica studije dr. Natalie Marchant, psihijatar i viši istraživač na odjelu za mentalno zdravlje na “University College London”.

U ovoj studiji praćena je grupa od 350 osoba starijih od 55 godina tijekom dvije godine i mjerena su njihova negativna razmišljanja, poput razmišljanja o prošlosti u negativnom kontekstu i pretjerane brige o budućnosti.

Oko trećine sudionika podvrgnuto je PET-u, odnosno pozitronsko-emisijskoj tomografiji, skeniranju mozga kako bi se izmjerili depoziti tau i beta amiloida, dva proteina koji izazivaju Alzheimerovu bolest, najčešći oblik demencije.

Skeniranje je pokazalo da su sudionici koji su više vremena razmišljali negativno imali više nakupljanja tau i beta amiloida, lošiju memoriju i veći pad kognitivnih sposobnosti od onih koji su imali pozitivne misli.

Studija je također testirala i razinu anksioznosti i depresije i otkrila je veći kognitivni pad kod depresivnih i anksioznih osoba.

“Druge studije pokazale su da su depresija i anksioznost povezane sa rizikom demencije, a naša da kronično negativno razmišljanje može povećati rizik od demencije”, objasnila je dr. Marchant.

“Ovo je prva studija koja pokazuje biološku vezu između ponavljajućeg negativnog razmišljanja i Alzheimerove patologije i liječnicima pruža precizniji način da procijene rizik i ponude svakom pacijentu posebno prilagođene intervencije”, rekao je neurolog dr. Richard Isaacson, osnivač klinike za prevenciju Alzheimerove bolesti u medicinskom centru New York-Presbyterian i Weill Cornell, koji nije bio uključen u studiju.

Važno je naglasiti da kratkotrajno negativno razmišljanje neće prouzročiti Alzheimerovu bolest, ali kako naglašavaju, potrebnija su detaljnija istraživanja.     

Prethodna istraživanja potkrepljuju njihovu hipotezu.

Osobe koje na život gledaju iz pozitivne perspektive često ne pate od kardiovaskularnih bolesti. Ustvari, što je osoba pozitivnija, to je veća zaštita od srčanog i moždanog udara, ali i bilo kog drugog uzroka smrti.

“Optimisti imaju bolje zdravstvene navike”, rekao je kardiolog dr. Alan Rozanski, profesor medicine na “Icahn School of Medicine at Mount Sinai”, koja proučava utjecaje optimizma na zdravlje.

Optimisti su također skloni boljim sposobnostima suočavanja i rješavanja problema. Zbog toga biste trebali početi vježbati pozitivniji način razmišljanja, upravo kao što vježbate da biste ojačali tijelo.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.