Zbog epidemije koronavirusa mnogi se ne osjećaju sigurno dok pobavljaju preglede, a javljaju se i mnoga pitanja: Kada da idem doktoru? Što ako sam kronični bolesnik? Doktora opće medicine Leonarda Bressana upitali smo da odgovori na neka pitanja koja se tiču zdravstvene zaštite u vrijeme koronavirusa.

Na pitanje kako se on nosi s redovitim pregledima na koje idete vi ili članovi vaše obitelji te mijenja li se njegov odnos prema zdravlju u odnosu na pad ili rast broja novih slučajeva Bressan odgovara kako su svi članovi njegove  obitelji koji su trebali zdravstvenu zaštitu dobro upoznati s pravilnim ponašanjem, a i u ovoj situaciji shvaćaju važnost toga.

Što se tiče savjeta koji bi dao ljudima kako odlučiti s kojim pregledima nastaviti, poput sistematskih, zubarskih, kolonoskopija, ginekoloških pregleda ili fizikalne terapije te kako ljudi mogu procijeniti što može čekati, a što nikako ne može doktor Bressan kaže da se pacijenti trebaju oslonoviti na procjenu vlastitog izabranog doktora.

“Svi naši građani se trebaju osloniti na procjenu vlastitog izabranog doktora opće/obiteljske medicine koji je u neprekidnom kontaktu s regionalnim Kriznim stožerom i dobiva uvijek ažurne upute o postupanju od strane nadležnog Zavoda za javno zdravstvo.

Izabrani će doktor za svakog pacijenta, kojeg jedino on u cjelosti poznaje, pojedinačno donijeti valjanu i stručnu ocjenu kada i kako obaviti preporučeni pregled ili pretragu.

Naravno da ljudi, kao laici, ne mogu sa sigurnošću procjeniti koja stanja mogu čekati na dalju obradu, a koja ne mogu čekati. Zato svaki građanin ima svog izabranog doktora kojem se može i mora obratiti za savjet i za pomoć”, kaže.

Što s onima koji boluju od kroničnih bolesti?

Oni koji pate od kroničnih bolesti ili dugoročnijih stanjamoraju češće ići u bolnicu ili svojim doktorima opće prakse. Međutim, doktor Bressan savjetuje kako kronično stanje samo po sebi nije valjana razlog za često obilaženje zdravstvenih ustanova.

“Činjenica da netko boluje od neke kronične bolesti nije valjani razlog sam po sebi za često obilaženje bolničkih ustanova. Sve kronične bolersti vrlo uspješno kontrolira i o njima skrbi upravo izabrani doktor koji u slučaju potrebe, uvijek kontaktira i konzultira se s nadležnim bolničkim doktorom te zajednički donose odluke o postupanju, sukladno stanju pojedinog pacijenta.

Time se upravo najosjetljivije skupine, kronični bolesnici, zaštite od nepotrebnih i, u nekim slučajevima ugrožavajućim, izlaganjima mogućem kontaktu i zarazi”, kaže doktor Bressan.

Što s hitnim slučajevima?

Što je, pak, s hitnim slučajevima ili simptomima koji mogu ukazati na veliki problem?

“Hitni slučajevi su oni koji neposredno ugrožavaju život ili mogu dovesti do ugroze života, i takvi slučajevi svakako spadaju u domenu nadležnosti Zavoda za Hitnu Medicinu. O svim ostalim simptomima građani uvijek mogu zatražiti mišljenje, savjet i pomoć izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite (opće/obiteljske medicine, pedijatra, ginekologa, dentalne medicine).”

“Ako živi u području s većom pojavnošću slučajeva zaraze onda je svakako uputno što manje se kretati među ljude, obavezno nositi zaštitnu maskicu kako preko usta tako i preko nosa, i uvijek se savjetovati sa svojim izabranim doktorom. Nisu bez razloga sve dosadašnje upute zdravstvenih stručnjaka o pravilnom ponašanju u ovoj fazi nove epidemije”, zaključuje.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.