"Zagledanju kroz prozor" slijede i stroža pravila nego sad

Znanost 05. ruj 201610:04 > 10:06
Izvor: N1

U regionalnoj temi u Novom danu gostovali su Nada Finderle i Davor Crnogorac iz Hrvatske udruge bespilotnih sustava, koji su razgovarali regulaciji letenja dronova.

Nova tehnologija iznenađuje mogućnostima, a primjenjuje se u brojne svrhe – od turizma i građevine, do vojske i poljoprivrede.

Dronovi se brzo razvijaju i nalaze mjesto na tržištu, a zakoni se trude to pratiti – no, tržište ide brže i dalje, navodi Finderle. Ona je objasnila da je u Hrvatskoj za tu problematiku namijenjeno nekoliko pravilnika i uredbi.

“U udruzi nastojimo objediniti regulative i dati podršku onima koji žele koristiti dronove”, navela je. Crnogorac pojašnjava što se mora napraviti prije nego se krene, recimo, snimati uz pomoć dronova.

“To možete ukoliko se registrirate na Trgovačkom sudu za tu djelatnost i prijavite se kod Agencije za civilno zrakoplovstvo, ali i u Državnoj geodetskoj upravi. Nije presudno bavite li se time komercijalno ili ne, već su u fokusu ljudi, rizik, odnosno ugroza. Ako to činite na livadi izvan aerodroma neće biti problematično. Ukoliko želite snimati u područjima oko aerodroma osobito se treba informirati, jer smo imali prijave o sigurnosnim ugrozama”, kazao je Crnogorac. Zato je nužno prijaviti letačku operaciju Agenciji, pojašnjava.

No, po mišljenju Finderle i Crnogorca, agencije nisu osobito brze i teško je, primjerice, ishoditi dozvolu snimanja, ukoliko se ono događa dan kasnije.

“Dronovi su puno brži od regulatornih tijela, ali ne samo u Hrvatskoj”, kaže Finderle, a Crnogorac pohvaljuje svijest koju su o avijaciji razvile, primjerice, SAD i Engleska. Po njegovom je mišljenju to područje previše regulirano, iako je cilj Agencije, koja je predložila donošenje propisa, sigurnost.

“Nisu usvojili neke argumentirane prijedloge. Primjerice, trenutno je zabranjeno letenje noću, a u pravilniku ne postoji mogućnost izuzeća bez obzira na to što ćete napraviti sigurnosnu analizu. To je krivo”, navodi za primjer. Agencija je primila prijedloge zainteresirane javnosti i imali su sluha, kada je u pitanju izrada drugog pravilnika u kojim bi se mogli poboljšati regulative.

Kako bi se izbjegli problemi, onaj koji pokreće dron mora imati vlastitu svijest i vještinu rukovanja, navodi Finderle.

“Kazne su prekršajne. Teško je zamisliti sve moguće varijante tih prekršaja”, kazao je Crnogorac, a Finderle navodi da je u Hrvatskoj odrezano nekoliko toliko kazni, ali govori se o kaznama između par tisuća i par desetaka tisuća kuna.

Crrnogorac navodi da očekuje da će se kroz dvije godine, uz postojeće, donijeti i pravila vezana za snimanje i zaštitu privatnosti građana.

“To je kao da ste nekome došli na prozor i da ga gledate. Pitanje je i tko je uopće nadležan za to”, kazao je. Uredba o snimanju iz zraka također ima svoje prekršajne odredbe. Rizik za kršenje privatnosti snose ljudi koji upravljaju dronovima, čak i kada se radi o nenamjernoj snimci i tu je nužno voditi se zdravim razumom, ishoditi sve dozvole, a to se može spriječiti tako da se od Geodetske uprave dobije dozvola za upotrebu i objavu snimke, nakon što je ona načinjena.

Nadležne službe, uključujući policiju, uspostavljaju sustave za onemogućavanje neovlaštenog letenja, dodaje Crnogorac.

N1

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.