Kad farmaceuti plate ispitivanje – lijek ima bolji rezultat

Znanost 18. sij 201714:26 > 14:28
Ilustracija

Veća je vjerojatnost da su klinička ispitivanja lijekova s pozitivnim zaključkom o njihovoj djelotvornosti i sigurnosti proveli istraživači financijski povezani s farmaceutskom industrijom, pokazalo je istraživanje objavljeno u srijedu.

Kod gotovo 60 posto od ukupno oko 400 voditelja u 195 kliničkih ispitivanja utvrđene su financijske veze s industrijom lijekova, pokazalo je istraživanje objavljeno u medicinskom časopisu BMS.

Istraživanje je provedeno temeljem strahovanja od pristranosti liječnika i znanstvenika koji testiraju lijekove, napominje novinska agencija AFP.

Spomenute su pak financijske veze “neovisno povezane s pozitivnim rezultatima kliničkog ispitivanja”, napisali su autori istraživanja na čelu s profesoricom Salomeh Keyhani s Kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu.

Financijska povezanost uključuje honorare, plaćanje za usluge savjetovanja, te vlasništvo nad dionicama.

To ne znači nužno da su rezultati ispitivanja falsificirani, ističu autori. Moguće je i da se rezultati neuspjelih ispitivanja lijekova jednostavno ne objavljuju, dodaju.

“Valja više razmisliti o tome kakve bi uloge mogli odigrati istražitelji, dužnosnici i urednici časopisa u jamčenju vjerodostojnosti dokazne baze”, zaključuje se u istraživanju BMJ-a.

U fokusu istraživanja bila je skupina ispitivanja provedenih metodom slučajnog odabira u SAD-u tijekom 2013. godine. U takvom ispitivanju skupina volontera uzima novi lijek, dok druga grupa uzima placebo.

Ranija istraživanja o mogućoj pristranosti zbog financijskih veza davale su proturječne rezultate. Tako je u istraživanju iz 2002. godine anketirano više od 3.200 znanstvenika iz američkog Nacionalnog instituta za zdravlje. Čak oko 15 posto njih priznalo je da su pod pritiskom financijera intervenirali u plan, metode ili rezultate ispitivanja.

U postupku recenzije medicinski i znanstveni časopisi neovisnim stručnjacima dostavljaju rezultate ispitivanja radi ocjene a sami ih objavljuju. Većina časopisa također traži od autora da objave eventualne sukobe interesa.

“Časopisi bi mogli pomoći odbijanjem istraživanja autora koji nisu voljni dijeliti svoje podatke, te kaznama za one koji ne objave svoje financijske veze”, ističu za BMJ Adreas Lundh sa Sveučilišta Južne Danske i Lisa Beco sa Sydnejskog sveučilišta.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.