Debljina u ranom djetinjstvu povezuje se s kroničnim bolestima u odrasloj dobi, a za prevenciju je ključno razdoblje života prije rođenja, odnosno planiranje trudnoće, te kretanje, uravnotežena prehrana i smanjenje stresa, zaključeno je u ponedjeljak na okruglom stolu 'Debljina djece - začeci cjeloživotne bolesti'.

“Teško je prihvatiti da je debljina u djece bolest kada pogledate malo, simpatično, debeljuškasto dijete koje nema nikakvih problema. No, kod djeteta su se zavrtjeli uočljivi procesi poput povišenog tlaka, promjena razina masnoće i šećera u krvi, prijevremenog starenja zglobova i smanjenja elastičnosti krvnih žila”, poručio je pedijatar Milivoj Jovančević i dodao kako ti procesi postaju ireverzibilni problem nakon tridesete godine.

Svrha okruglog stola je senzibilizirati javnost i roditelje na problem debljine u dječjoj dobi, a organizatori su Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Služba za promicanje zdravlja, Savez društava ‘Naša djeca’ Hrvatske te LittleDot, projekt potpore ranom roditeljstvu koji roditeljima omogućuje pristup suvremenim i stručno utemeljenim medicinskim savjetima putem mobilne aplikacije i web sadržaja.

Liječnica i predsjednica Saveza društava ‘Naša djeca’ Aida Salihagić Kadić istaknula je kako postoji korelacija između majčine neuravnotežene prehrane, uvećanog indeksa tjelesne težine te stresa i debljine njezine djece.

Naglasila je kako prevenciju debljine u djece treba započeti u razdoblju života prije rođenja, odnosno za vrijeme planiranja trudnoće, te nastaviti u ranom djetinjstvu koje je kritično za razvoj trajne debljine.

Županije s nižim BDP-om mogu očekivati više debele djece

Rezultati istraživanja provedenog nad više od 146.000 djece u dobi od dvije do osam godina života u Hrvatskoj ukazuju da se učestalost pretilosti značajnije povećava u dobi između pete i osme godine života, što se zatim nastavlja u školsku dob.

“Razlozi pretilosti su šaroliki, a pitanje su i životnog stila i standarda. Mi smo istraživanjem također pokazali da županije s nižim BDP-om mogu očekivati da će imati više debele djece”, rekao je Jovančević.

S tim rezultatima podudaraju se i rezultati hrvatskog istraživanja Europske inicijative praćenja debljine u djece (CroCOSI) koji potvrđuju fenomen da su najvitkiji sjevernjaci, a najdeblji mediteranci. Od 38 zemalja u istraživanju, prva mjesta po debljini zauzele su mediteranske zemlje – Španjolska, Grčka, Italija, Malta, te Hrvatska na petom mjestu s 35 posto pretile djece.

“Ovo je poražavajući podatak uzmemo li u obzir da je 2003. godine bilo 21 posto djece s prekomjernom tjelesnom masom”, rekla je liječnica Sanja Musić Milanović i dodala kako istraživanje pokazuje da je najveći problem debljine djece i odraslih u nižim socijalnim kategorijama, odnosno da ovisi o razini prihoda i formalnog obrazovanja – djeca roditelja s nižim formalnim obrazovanjem imaju veće probleme s debljinom.

Tako je u Zagrebu najmanji postotak pretile djece, odnosno njih 29,8 posto, dok je na Jadranu pretilo 34,6 posto djece, a u kontinentalnoj Hrvatskoj 37,9 posto. Dječaci su u prosjeku deblji od djevojčica u svim regijama.

Musić Milanović naglašava kako je debljina jedini zajednički uzročnik danas vodećih kroničnih nezaraznih bolesti (kardiovaskularne bolesti, tumori, šećerna bolest, kronična opstruktivna bolest pluća te mentalne bolesti) od kojih obolijeva i umire oko 90 posto ljudi u Hrvatskoj.

Stručnjaci su se složili kako kretanje, primjerena, uravnotežena i zdrava prehrana, što manje stresa te poticajno obiteljsko okruženje imaju preventivno djelovanje na pretilost djece i odraslih.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram