Porast prosječne temperature zraka, podizanje razine mora, promjene u obrascima oborina neki su od zaokreta u klimi na koje upozoravaju stručnjaci.

Prema procjenama, svijet bi u idućih desetak godina trebao smanjiti emisiju stakleničkih plinova za više od 40 posto da bismo ostali unutar globalnog zagrijavanja od jedan i pol stupanj u odnosu na kraj 19. stoljeća.

Klima je među prioritetima većine država, no čini li se zaista dovoljno da se klimatske promjene barem ublaže, ako ne i zaustave?

O ovoj su temi govorili u emisiji “Tema dana” HTV-a, Branko Grisogono, Geofizički odsjek PMF-a, Zagreb i Ivan Guttler, DHMZ.

Guttler je rekao kako na deklaratornoj razini postoji prepoznavanje problematike svih svjetskih čelnika. Naglašava kako danas nitko od svjetskih čelnika ne može reći da nije upoznat s problemom klimatskih promjena.

– Države donose dokumente i zakone, ali s druge strane te iste države financiraju fosilnu industriju, što nije kompatibilno s prvim djelom priče.

Grisogono govori kako smo spremni znanstveno i tehnološki za iskorak glede zaštite klime, ali politički i moralno čovječanstvo nije spremno za to.

– Mi ćemo uskoro imati godinu koja će biti 1,5 stupnjeva toplija od uobičajene, no mi smo u svijetu koji je na putanji zatopljenja od 5 stupnjeva do kraja stoljeća, rekao je.

Grisogono govori kako kada bi se ostvarilo zatopljenje za 5 stupnjeva, da bi to značilo sasvim drugačiji svijet od ovog danas.

– Većina koraljnih grebena bi nestalo, razina mora bi bila viša 2 metra od trenutne. Bilo bi puno više bolesti, ratova i pomicanja biljnih i životinjskih vrsta u hladnije krajeve. Jednostavno rečeno, mi ništa ne bismo ostavili mlađim generacijama za budućnost, naglasio je.

Najveći problem je prekomjerna produkcija plinova staklenika, rekao je Grisogono i dodao kako Hrvatska ima velikih problema s energetikom, ribarstvom, turizmom, ali zadnjih se godina poljoprivreda počela boriti s problemom klimatske krize.

Guttler je naglasio kako se na svim mjernim postajama pokazuje trend zagrijavanja.

– Imamo povećanje toplih ekstrema i smanjenje hladnih. Mi ćemo imati godine sa snijegom u Zagrebu, ali će one biti rjeđe. Imati ćemo svijet za puno više temperature, za sušna razdoblja i ekstremne oborine i puno manje niskih temperatura.

Grisogono govori kako je jedna od važnih prijetnji podizanje razine mora koja se posebno odnosi na niske obale.