Istraživači sa tri američka sveučilišta uspjeli su iskoristiti sustav prenošenja tekućine u listu špinata i stvoriti funkcionalno ljudsko srčano tkivo.
Vijest da su znanstvenici pretvorili list špinata u srčano ljudsko tkivo odjeknula je širom svijeta, a njoj su se najviše obradovali pacijenti koji imaju srčanih tegoba i kojima bi, ukoliko se teorije znanstvenika dokažu u velikom broju studija, moglo to biti od koristi.
Naime, istraživači sa tri američka sveučilišta uspjeli su iskoristiti sustav prenošenja tekućine u listu špinata i stvoriti funkcionalno ljudsko srčano tkivo. Oni su tijekom jednog istraživanja došli do zaključka da biljke predstavljaju odličan način za rekonstrukciju sustava koji u ljudskom organizmu prenose krv, prenosi Dnevni avaz.
No, treba biti suzdržan i prema ovoj vijesti jer u svakom znanstvenom pothvatu postoje tri faze: faza oduševljenja, faza razočaranja i faza realnosti. Naravno je da je ovaj model interesantan, ali je za sada u prvoj fazi.
Da bi stvorili umjetno srce, znanstvenici su prvo izvukli biljne stanice iz lista špinata, zatim kroz tu mrežu od celuloze ubrizgali tekućinu, plastične kuglice nalik krvnim stanicama i žive ljudske stanice srca koje su formirale tkivo.
Ova tehnika mogla bi jednog dana dovesti do uzgajanja zdravih srčanih mišića ili poboljšati tretmane koji trenutno stoje na raspolaganju pacijentima koji su doživjeli srčani udar.
Ovo je najnoviji način o kome se razgovara kao o mogućoj metodi putem koje bi pacijent mogao doći do novog organa, ukoliko mu je potrebno novo srce. Dosad se u tu svrhu koristi postupak transplantacije organa, ali njen je nedostatak to što je potreban donor organa.
Uzgajanje tkiva i organa ljudi u životinjskim organizmima (takozvane himere) također je nova metoda, ali njen je nedostatak što otvara mogućnost stvaranja životinja sa ljudskom sviješću, kao i opasnost od toga da „himere” izađu izvan laboratorija.
Upotreba lista špinata u svrhu stvaranja ljudskog srčanog tkiva spada u kategoriju intervencija koje su u etičkom smislu slične „printanju organa”, jer su moralno nekontroverzne.
Ukoliko se ovakve metode usavrše, nema ničeg moralno spornog u njihovom korišćenju za liječenje pacijenata kojima su potrebni novi organi radi ozdravljenja i, u krajnjoj liniji, radi produženja životnog vijeka.
Rezultati ovog novog istraživanja od kojega se mnogo očekuje u budućnosti bit će objavljeni tokom ovog mjeseca u časopisu „Biomaterials”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.
