Klimatske promjene mogle bi do sredine stoljeća izravno stajati svjetsko gospodarstvo 7.900 milijardi dolara kroz usporeni rast i ugroženu infrastrukturu zbog učestalih suša, poplava i slabog uroda, pokazala je objavljena analiza.
Indeks otpornosti na klimatske promjene koji objavljuje Economist Intelligence Unit (EIU) mjeri spremnost 82 najveća svjetska gospodarstva da se nose s promjenama klime.
Analiza procjenjuje njihovu izravnu izloženost gubicima zbog učestalih ekstremnih vremenskih pojava koje su rezultat tih promjena. Istraživanje je pokazalo da će prema aktualnim trendovima globalno gospodarstvo do 2050. zbog posljedica zagrijavanja biti manje oko 3 %.
Analitičari su izračunali da će zbog rasta temperature globalno gospodarstvo u 2050. dosegnuti vrijednost od 250 tisuća milijardi dolara, u odnosu prema 258 tisuća milijardi dolara koliko bi vrijedilo kada ne bi bilo nepovoljnih klimatskih utjecaja. Najveća opasnost prijeti Africi, čiji bi BDP do sredine stoljeća mogao pasti za 4,7 %, utvrdili su u EIU-u. Slabije razvijene zemlje općenito su manje otporne nego bogatije, zaključili su.
VEZANE VIJESTI
“Bogatstvo je važan faktor. Bogatije zemlje zaista su otpornije na utjecaje klimatskih promjena, što znači da promjene doista prijete rastu zemalja u razvoju koje pokušavaju uhvatiti korak s razvijenim zemljama“, rekao je direktor za analizu zemalja EIU-a John Ferguson.
“Već smo svjedoci globalnoj nejednakosti, a tome sada valja dodati i mnogo veće izazove s kojima se suočavaju zemlje u razvoju kada su u pitanju klimatske promjene”, ističe Ferguson.
Među zemljama obuhvaćenim istraživanjem, najveći gubitak trebala bi pretrpjeti Angola, čak 6,1 % bruto domaćeg proizvoda, zbog manjka kvalitetne infrastrukture, ali i geografske izloženosti jakoj suši, eroziji tla i rastu razine mora.
Degradacija tla u Angoli pokazat će se “značajnom” kočnicom za gospodarstvo jer je njezin poljoprivredni sektor najveći poslodavac, navodi se u istraživanju.
#related-news_0
Po klimatskoj ugroženosti slijedi Nigerija, s procijenjenim padom BDP-a za 5,9 %, zatim Egipat, u minusu 5,5 %, Bangladeš, s 5,4-postotnim padom BDP-a, te Venezuela čiji bi BDP trebao pasti za 5,1 %.
Sjedinjene Države, najveće svjetsko gospodarstvo, trebale bi biti u skupini zemalja s najblažim posljedicama, utvrdili su analitičari EIU-a. SAD se pod Trumpovim vodstvom povukao iz međunarodnog sporazuma o klimi kojim su 2015. zemlje obećale poduzeti mjere kako bi ograničile povećanje temperature na Zemlji na manje od 2 %. Ruski bi pak BDP do 2050. zbog klimatskih promjena trebao pasti za 5 %, piše Glas Slavonije.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
