Naš poznati astronom Korado Korlević bio je gost emisije Tajne svemira i govorio o svjetlosnom onečišćenju.

Upitan koliko svjetlosno onečišćenje utječe na rad svjetski poznate zvjezdarnice u Višnjanu, odgovara:

“Mi možemo raditi još neko vrijeme, gubimo 0,1 manitudu godišnje i već planiramo premještati zvjezdarnicu ili robotske teleskope slati na druga mjesta gdje je nebo bolje. Je li to otok Lastovo ili je pustinja u Izraelu – razmišljamo da se sele teleskopi i da se preko interneta koriste”.

Ipak, kaže da je krivo to gledati iz kuta astronomije.

“Mene daleko više boli to što nećemo moći poslati leptire iz Istre ili iz Hrvatske negdje da mogu biti zaštićeni i krijesnice. Mi smo naprosto odlučili pobiti sve ono što se zove noćne životinje. Čak i biljke stradavaju jer njima mijenjamo dužinu dana i onda ih uhvati mraz s lišćem i gube šećere. Nevjerojatne poremećaje u prirodi radimo.

Astronomija će pobjeći u svemir, astronomija će pobjeći u pustinju tamo gdje postoje po svijetu, ali neće moći otići šišmiši, leptiri, krijesnice. Osim ekološkog i filozofski problem imamo – civilizacija koja ne vidi zvijezde i ne vidi nebo i ne suočava se s beskonačnim ima jedan problem, religija koja je odustala od izmjene dana i noći već postoji samo dan je filozofski problem. U suštini svake religije je izmjena dana i noći, sad odjednom vidimo da su sakralni objekti osvijetljeni cijelo vrijeme. Naprosto potpuno gubimo osjećaj za odnos naš prema prirodi i prema svemiru”, objašnjava Korlević.

Zašto ignoriramo važnost noćnog neba?

Korlević kaže da smo mi danje životinje te da je jedan od naših najvažnijih osjeta vid te da jednostavno preskačemo noćno nebo.

“Smatramo da smo mi jedino mjerilo svega. I nije filozofski kad se pogleda vjerski – izmjena dana i noći, ciklusi biološki su nevjerojatno važni. Sve ćemo to platiti. Doći ćemo i mi vjerojatno u situaciju uskoro kao u Americi da za jednog ubijenog bumbara kazna bude 10 tisuća eura. Mi ne znamo cijeniti ono što imamo, moramo sve uništiti da bi počeli cijeniti”, rekao je.

Pojasnio je da svaki put kad netko sjedne u automobil po noći i krene voziti bez da upali svjetla, to znači da je ulica previše osvjetljena i to 10 puta više nego što treba.

“Sjetite se, svaki put kad sjednete u auto i vozite se navečer bez da upalite svjetla, gledate kako netko kuri vaš novac, zagađuje prirodu, stvara svjetlosno onečišćenje, financira tuđe ratove zato što je netko odlučio da je kod nas elektrifikacija i industrijalizacija najvažniji dio”, ističe.

Što će biti sa zvjezdarnicom u Višnjanu?

Korlević kaže da zvjezdarnica neće fizički izmještati.

“ići će kontejner s robotiziranim teleskopima na druga mjesta. Istra ne staje s postavljanjem nove rasvjete koja je puno efikasnija, sada LED i nebo naprosto svjetli plavom bojom. Tako da 0,1 magnituda je puno. Svaki izborni ciklus – najjednostavniji način za prosvijetliti birače je dodatna ulična rasvjeta”, govori znanstvenik.

Napominje da bi bio totalni apsurd da civilizacije izgine zato što neka zvjezdarnica nije mala nebo za izmjeriti da dolazi opasan asteroid. “To bi bilo jako originalno”, ističe.

“Što se tiče svjetlosnog onečišćenja nismo jedini.

“Cijela Europa je u nevjerojatnim problemima, a jug Europe posebno. Postoji jedno prokletstvo juga Europe da je daleko važnije imati sjajan kaput nego motiku. Tako da, nismo sami. Kad potegnemo od Španjolske preko Italije do nas, mi smo ti koji se moramo pokazati”, kazao je.

Opasnost od asteroid Apophis

Znanstvenik napominje da je asteroid Apophis sada nebitan.

“Problem nije ono što poznaješ. Problem je ono što ne znaš. Ta opasnost od apofisa je isključena. Nama on dolazi prvi put sada kao ponovno opasan 2068. Kada se nešto mjeri i dobiva sve bolje i bolje rezultate onda neke opasnosti i od pada nemamo trenutno bijeg kojeg mjerimo. Problem su 400 koje ne znamo gdje su.

I sinoć smo jednog izgubili. Javljeno je da je otkriven, izuzetno sjajan i na nebu prividno spor jer se kreće prema nama i jednostavno ga nismo mogli naći. Ni mi ni ostali gdje je. Tako da će vjerojatno negdje prozujati danas kraj zemlje, a da ga ne možemo pratiti. Jer nemamo samo noćno nebo, nama ti objekti opasni dolaze i iz danjeg neba. Nama će trebati specijalni teleskopi na orbiti Venere za biti sigurni”, pojasnio je detaljno.

Uloga teleskopa James Webb

Korlević je kazao da posao teleskopa James Webb nije da otkrije planet sličan Zemlji.

“On će potvrditi da takav planet postoji, ali njega će otkriti drugi teleskop. Njegov posao je da bude ne pas tragač koji traži nego lovac koji upuca. James Webb će vjerojatno u narednim godinama naći da neki od planeta koji se budu otkrivali ima atmosferu sličnu, odnosno vjerojatno neće biti slična već će to biti planet sličan ranoj Zemlji. Ne ovoj kakva je danas. Taj teleskop inače ima problema sa česticama koje nisu računali tada. Pričamo o asteroidima i udarima. U njegovo zrcalo su počeli udarati mikrometeoriti i već je izgubio kontrast i to dosta. Tako da, morat će čak paziti i kamo bude okrenut da ne dođe do degradacije zrcala”, rekao je naš poznati astronom.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.