Nešto se čudno događa sa Suncem. Do sada je gotovo svaki dan u 2022. izbacivalo baklje i koronalne izbačaje mase, od kojih su neke bile najmoćnije erupcije koje se mogu dogoditi na našoj zvijezdi.

Erupcije na Suncu nisu same po sebi čudne. Do njih dolazi redovito dok prolazi kroz razdoblja visoke i niske aktivnosti, u ciklusima koji traju otprilike 11 godina. No trenutna aktivnost znatno je veća od službenih predviđanja NASA-e i NOAA-e za sadašnji solarni ciklus, a solarna aktivnost je konstantno premašivala predviđanja još u rujnu 2020.

“Ne možemo pouzdano predvidjeti solarne cikluse. Ne razumijemo u potpunosti solarni dinamo, koji generira magnetska polja koja se vide na površini kao sunčeve pjege i koja proizvode baklje. Ovo je jedan od izvanrednih problema u astrofizici, stoga nije iznenađujuće da ne možemo imati točna predviđanja”, rekao je za Science Alert solarni astrofizičar Michael Wheatland sa Sveučilišta Sydney u Australiji, prenosi Index.

No ako ne možemo imati točna predviđanja, dolazi do problema. Što ako svoja predviđanja temeljimo na pogrešnoj metrici? Možda moramo promijeniti način na koji promatramo našu zvijezdu.

Solarni ciklusi

Solarni ciklusi imaju ogroman utjecaj na Sunčev sustav, ali ih relativno slabo razumijemo. Znanstvenici smatraju da su vjerojatno povezani sa solarnim magnetskim poljem. Otprilike svakih 11 godina Sunčevi magnetski polovi se okreću, sjeverni postaje južni i obrnuto. Ta situacija se podudara s onim što je poznato kao solarni maksimum, kada Sunce izbacuje najviše baklji i koronalne mase (CME) te ima najviše pjega.

Nakon toga dolazi razdoblje smirivanja aktivnosti, a poslije opet kreće razdoblje solarnog maksimuma. Sada je naša zvijezda upravo u toj fazi, 25. otkako smo počeli bilježiti.

Ciklusi aktivnosti karakteriziraju se i predviđaju na temelju jednog faktora: broja sunčevih pjega. To su privremena područja u kojima su magnetska polja posebno jaka, što potiče erupciju baklji i CME-a. Mi pjege vidimo kao tamne mrlje jer magnetsko polje inhibira protok vruće plazme, a regije su kasnije hladnije i tamnije od okoline.

Solarni fizičar Scott McIntosh, iz američke Nacionalne agencije za istraživanje oceana i atmosfere (NOAA), smatra da predviđanje solarnih ciklusa na temelju broja sunčevih pjega nije najbolji model.

“Ciklus sunčevih pjega nije primarna stvar. A u udžbenicima i znanstvenoj zajednici se to predstavlja kao glavni pokazatelj. No to je sekundarno”, rekao je McIntosh.

“Primaran je Haleov ciklus, 22-godišnji magnetski ciklus. A ciklus sunčevih pjega je samo djelić ove veće slike”, dodao je.

Haleov ciklus otkrio je početkom 20. stoljeća američki astronom George Ellery Hale. Sastoji se od dva ciklusa sunčevih pjega u trajanju od 11 godina – vrijeme koje je potrebno da se polovi dvaput zamijene i vrate u svoje prvobitne položaje.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.