Istraživanja su pokazala kako su neki ženke žohara razvili gađenje prema glukozi koju mužjaci koriste u mamcima. No neki mužjaci su se prilagodili i razvili novu strategiju mamljenja ženki.
Mužjaci žohara inače izlučuju nekoliko kapi slatke tekućine na svojim leđima kako bi naveli ženke da se pare s njima. Kada ženka uzjaše na njega i krene se gozbiti “svadbenim darom”, mužjak uvuče svoju genitalnu udicu u nju, i “zaključa” ju na 90 minuta koliko parenje traje, piše Newscientist.
Međutim, ženke koje više ne žele glukozu, odbijaju te darove mužjaka, pa su neki od njih sada počeli lučiti novu formulu i tako još uspješnije pronalaze ženke. Te njihove nove izlučevine sastavljene su većinom od maltotrioze, složenog šećera koji se razgrađuje u glukozu nakon otprilike 5 minuta u slini. Kada ženke to shvate, već je prekasno. Mužjaci su ih već “zaključali” i seksualni odnos je počeo.
“Nevjerojatno je da samo jedna promjena u osjetilu okusa može pokrenuti taktike traženja hrane, seksualnog ponašanja a time i evoluciju”, kaže Ayako Wada-Katsumata sa Sveučilišta North Carolina State u Raleighu.
Kako bi stvari stavili u kontekst, valja znati da su znanstvenici još prije trideset godina otkrili da su žohari na Floridi razvili verziju prema glukozi.
Wada-Katsumata i tim znanstvenika promatrali su tako sada 251 par njemačkih žohara (Blattella germanica) u laboratoriju. Među žoharima su bili neki iz populacije na Floridi koja je razvila averziju prema glukozi.
Istraživači su otkrili da su se ženke koje nisu sklone glukozi brzo prestale hraniti “slatkim darovima” mužjaka i nisu se s njima parile. No zato su se hranile izlučevinama onih mužjaka koji su razvili novu vrstu mamca. Tim je također otkrio da su ti mužjaci “zaključali” ženke unutar 2,2 sekunde nakon što se ona počela hraniti, za razliku od 3,3 do 3,9 sekundi, koliko im je inače potrebno. Kao što je ranije objašnjeno, jednom kada su ženke osjetile okus glukoze, prošlo je već 5 minuta, a parenje je započelo.
“Ovi nalazi pružaju jasan slučaj veze između prirodne i seksualne selekcije, što je često izrazito teško dokazati u biologiji”, kaže Wada-Katsumata.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!