Što azijski slon, pauk paun i raspjevani kakadu imaju zajedničko? Svi su oni samo neki od zvijezda internetskih videa koji prikupe desetke milijuna pregleda. No, ponašanje životinja u nekim od tih videa itekako je važno i sa znanstvene strane.

Indijski znanstveni institut nedavno je objavio istraživanje čiji su zaključci izvučeni isključivo iz videa objavljenih na YouTubeu, a bavi se načinom na koji slonovi reagiraju na smrt u zajednici.

“U tri godine intenzivnog terenskog rada svjedočio sam samo jednoj smrti među slonovima. To je velika rijetkost, ali danas gotovo svi imaju kamere. Jednostavnom pretragom pojmova kao što je “smrt slonova” i “reakcija slonova na smrt” pronašli smo čak 24 slučaja u kojima životinje reagiraju na tijela životinjskih suputnika”, rekao je jedan od voditelja istraživanja, prenosi BBC.

Grupa slonova snimljena je kako uginule članove obitelji dodiruje surlama ili kao da ih pokušavaju oživjeti gurkanjem nogama. Ponekad se i okupe na nečemu što izgleda poput bdijenja, tik uz mrtva tijela. “Čuli smo i zvukove poput mumljanja koje nikad prije nismo čuli”, opisali su znanstvenici.

“Za mene je najdirljivija bila scena nošenja mladunčeta. Ponekad će uginulog mladunca podići surlom i vući ga. Zabilježen je i slučaj u kojem ženka kljovama nosi svoje uginulo mladunče”, dodaje voditelj istraživanja.

Teško je zaključiti radi li se o nekom ekvivalentu tugovanja i oplakivanja, znanstvenici se slažu, no svakako tako izgleda. Njihov očiti interes za smrt govori o tome kako ove životinje razmišljaju i koliko su zapravo inteligentne. Ovo ponašanje također pokazuje da postoje dokazi o životinjoj inteligenciji na naizgled nepreglednoj video platformi.

Znanstvenici sve više koriste besplatne video servise, a zaključke izvode iz nevjerojatnih, komičnih snimki. “Osobno mi je najdraža vrana koja koristi nešto što nalikuje plastičnom poklopcu za snowboard po krovu”, rekla je profesorica Ximena Nelson sa Sveučilišta Canterbury na Novom Zelandu.

Snimka o kojoj govori navodno je snimljena kroz prozor u jednom ruskom gradu. Vrana stoji na poklopcu za telgu i spusti se niz krov. Potom se vrati natrag na vrh i ponovi cijeli proces. Čini se kao da se dobro zabavlja.

“Ona se igra, ali istovremeno je inovativna jer koristi alat. To govori puno o tome koliko je pametna, ali i koliko je sposobna za snalaženje u novim scenarijima”, kaže Nelson. Ističe da tisuće znanstvenika provede sate i sate na otvorenom pokušavajuči snimiti ponašanje vrana.

Životinje koje se igraju s drugim vrstama ili s neobičnim predmetima, to su neki od najpopularnijih online videa. I dok je jednima to zabavna distrakcija, drugima može pružiti zanimljive informacije o funkcionalnosti igre koja je još uvijek biološka enigma. Igra sama po sebi nema očitu svrhu. Kako Nelson objašnjava, “neće donijeti hranu niti potomstvo, barem ne direktno”.

Znanost u lockdownu

YouTube i druge video platforme postale su važan izvor informacija za znanstvenu zajednicu tijekom dvije godine lockdowna.

“Jedan od mojih studenta, primjerice, koji proučava konkretne segmente igre kod životinja, također je puno koristio YouTube u pandemiji”, dodaje profesorica.

Puno je više snimaka sisavaca i ptica, nego onih insekata i vodenih životinja, naravno. Posebno je korisno pronaći snimke teško pristupačnih vrsta. Primjer su snimke bogatih turista na Antarktici.

“Turisti će slučajno snimiti primjerice grabežljivo ponašanje orke, a to je rijetkost. Treba biti na pravom mjestu u pravo vrijeme, a koje su šanse da to znanstvenicima uspije”, pita se Nelson.

Łukasz Dylewski sa Sveučiliušta Poznan u Poljskoj, koristio je YouTube kako bi pronašao dokaze o ponašanju crvenih i sivih vjeverica. Njegova studija, kao i snimke, pokazuju da su sive vjeverice agresivnije.

“Ovo je novi pristup koji znanstvenicima štedi vrijeme i novac”, napomenuo je.

U nekim slučajevima proučava se samo jedna životinja. Rasplesani kakadu Snowball (Snježna gruda) postao je online senzacija i inspirirao vlastito istraživanje na Harvardu koje je zaključilo da ne uživaju samo ljudi u glazbenim ritmovima.

U studiji objavljenoj u časopisu Current Biology 2019. znanstvenici su zaključili da “Snježna gruda reagira na glazbu s nevjerojatno raznolikim spontanim pokretima, mrdajući pritom raznim dijelovima tijela što sugerira da papige dijele ovu reakciju s ljudima”.

Kao još jedan pozitivan učinak ovakvih zabavnih videa, znanstvenici ističu činjenicu da se uz njih ljudi osjećaju bar malo povezanije s prirodom i drugim vrstama. “Osobno, kad vidim slonove, vidim emocije. Vidim da tuguju. Međutim, moja znanost treba još dokaza. No, kad se ljudi jednostavno osjećaju povezano s tim životinjama i emotivni su, nadamo se da će to također pomoći očuvanju vrste”, ističu stručnjaci.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.