Paul Bradbury, Englez koji godinama živi na Hvaru te na svojem portalu Total Croatia News piše o Hrvatskoj, objavio je analizu HTZ-ovog projekta "Hrvatska 365", u koji je u prvih 6 mjeseci trajanja uloženo oko 5 milijuna kuna. Zaključci do kojih Bradbury dolazi poražavajući su - u projekt su uloženi milijuni, a gosti su usprkos tome nezadovoljni
Bradbury je krenuo od same stranice projekta, i tu je naišao na prvo neugodno iznenađenje.
“Prvo sam otišao na stranicu www.croatia365.com, za koju sam pretpostavio da će biti prava adresa, no ispostavilo se da je ta domena na prodaju. Potom sam, uz nešto truda, ipak pronašao pravo mjesto te se, kao strastveni biciklist, pokušao informirati o tome kako su napredovale 22 destinacije”, piše Bradbury. No umjesto 22, iznenadio se kada je shvatio da je ponuda smanjena na tek njih 8. Odabrao je jednu, nazvanu “Aurea Pannonia” jer je nudila “uzbudljivu rutu na dva kotača”. I tu je naišao na niz nelogičnosti, piše na Total Croatia News
Izgubljeni na putu
Iz službenih informacija nije uspio doznati ništa, našao je tek nekoliko poetičnih rečenica o žuboru vode i cvrkutu ptica koji prate bicikliste u potrazi za skrivenim dvorcima, na putu do kojih bi se mogli izgubiti, no kako ipak ne trebaju biti u strahu zbog toga. Sve to skupa, ističe Bradbury, vodi do toga da se čovjek se osjeća kao statist u filmu “Moje pjesme, moji snovi”.
Više informacija odlučio je potražiti na mobilnoj aplikaciji koja se spominjala, ali do iste nije vodio nijedan link. S obzirom na to da su za pomoć ponuđene web-stranice triju slavonskih gradova, odlučio se krenuti tim putem. A onda, ponovno iznenađenje – web Pakraca ne funkcionira, stranica Velike nema englesku verziju, a stranica Požege ima, ali je odjeljak o biciklizmu napisan samo na hrvatskome jeziku.
“Tu je završilo moje zanimanje za “Aurea Pannoniju”, čak nisam uspio ni doznati gdje se ona uopće nalazi”, piše Bradbury.
Par generičnih rečenica o Dubrovniku
Ništa bolje stanje nije ni u ostalim promoviranim kategorijama. U sekciji “biznis i poticaji” reklamiraju se dvije od 22 destinacije, no bilo bi bolje kad se to ne bi činilo. Za Dubrovnik se tako navodi da se tamo mogu organizirati konferencije u prekrasnom ambijentu, jer Grad ima dobre kapacitete i pogled na more.
“To je to! Nakon 18 mjeseci i 22 uključene destinacije nudi se tih nekoliko rečenica i pet linkova na lokalne turističke zajednice, među kojima neke uopće ne nude opciju poslovnog turizma”, navodi TCN.
Što se tiče wellness turizma, on se nudi u samo sedam od 22 destinacije. Ukupno su navedena 22 avanturistička i 23 kulturna sadržaja, ali tek 17 gastronomskih – što znači da u najmanje pet destinacija gosti ne mogu normalno ručati.
“Kraljevi Slučajnog Turizma”
Kada je bivši IDS-ov ministar turizma Darko Lorencin prošle godine u Hvaru predstavljao projekt, u gradu nije bilo nijednog otvorenog hotela ili restorana. Ove godine, situacija je nešto bolja, pa od ukupno 70-ak restorana u gradu, radi jedan, i to od obećanih 50 posto.
“Ovo jednostavno traži da se nekoga pozove na odgovornost, zar nije bitno koliko se novca uložilo u nešto s istinski šokantnim rezultatima? Vjerojatno nije, s obzirom na to da se radi o Hrvatskoj, koju vode “Kraljevi Slučajnog Turizma”. Sramota, s obzirom na činjenicu da Hrvatska ima nevjerojatan potencijal kao destinacija svih 12 mjeseci u godini, kada bi se projekt vodio kako treba”, prenosi Index.hr
