Odluka Britanaca na referendumu o izlasku iz Europske unije snažno će utjecati na svjetska financijska tržišta i u idućim danima, pa se može očekivati velika nestabilnost, no 'Brexit' ne bi trebalo imati veći utjecaj na hrvatsko gospodarstvo, poručuju domaći stručnjaci.
Na svjetskim su burzama danas cijene dionica oštro pale, dok je tečaj britanske funte prema dolaru potonuo na najnižu razinu od 1985. godine jer su tržišta šokirana odlukom Britanaca o izlasku iz Unije, s obzirom da su očekivali ostanak.
VEZANE VIJESTI
Funta pala na najnižu razinu u zadnjih 30 godina
“Rezultati referenduma iznenadili su i snažno utjecali na tržište – britanska funta spustila se na najnižu razinu u posljednjih 30 godina u odnosu na dolar”, navode analitičari Raiffeisebank Austria (RBA) u analizi današnjih zbivanja.
Do kraja dana očekuju nastavak potražnje za sigurnim utočištima za kapital, kao što su švicarski franak, likvidne državne obveznice tzv. “core” država eurozone, dok bi periferija Europe mogla osjetiti prelijevanje snažne averzije prema riziku i rast premije rizika.
Moguće intervencije banaka
“Idućih nekoliko tjedana možemo očekivati značajne pomake i volatilnost na tržištima s ciljem repozicioniranja tržišnih sudionika, ali i uključivanja političkog rizika koji je došao do izražaja nakon britanskog referenduma potvrđujući krhkost ‘europskog projekta'”, kažu RBA analitičari.
Dodaju i kako ne treba isključiti moguće intervencije središnjih banaka na valutnim tržištima i/ili tržištima državnih obveznica.
Izlazak Britanije iz Unije imat će političke i gospodarske konzekvence, no crne najave o kolapsu ili velikom padu britanskog gospodarstva neće se ostvariti, smatraju u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).
“Kada govorimo o financijskom aspektu izlaska, u ovom trenutku nemoguće je predvidjeti preciznije brojke i učinke. Posljedice će uvelike ovisiti o političkom te financijskom i gospodarskom smjeru koji će britanska vlada zauzeti u nadolazećem razdoblju, ali i dugoročno”, istaknuo je Marko Babić, pomoćnik direktora Sektora za međunarodne poslove i EU u HGK.
Dodaje kako će “u ovoj situaciji Ujedinjeno Kraljevstvo moći potpuno slobodno ugovarati gospodarske i trgovinske odnose s ostatkom svijeta, pa ovu naizgled nepovoljnu situaciju može i financijski povoljno iskoristiti”.
Ekonomski odnosi Hrvatske i Britanije skromni
Unatoč šoku na tržištima i mogućim dugoročnim posljedicama po europska i druga gospodarstva, ‘Brexit’ ne bi trebao značajnije utjecati na hrvatsko gospodarstvo, s obzirom da su u proteklih deset godina ekonomski odnosi između Hrvatske i Britanije bili skromni, osobito u pogledu vanjske trgovine te izravnih stranih ulaganja, poručuju analitičari.
To potvrđuju i službeni statistički podaci koji ukazuju na kontinuirano niski obujam trgovanja s Britanijom.
“Tako je u razdoblju od 2010. do 2015. prosječni udio u ukupnom izvozu i uvozu oscilirao na razini od 1,7, odnosno 1,2 posto. Hrvatska također ima vrlo niski priljev izravnih stranih ulaganja iz Britanije, manji od 100 milijuna eura godišnje u razdoblju 1993. do 2014.”, poručuju analitičari RBA.
Doduše, 2015. je donijela značajnu transakciju u iznosu od 505 milijuna eura, koja se odnosi na prodaju Tvornice duhana Rovinj (TDR) multinacionalnoj kompaniji British American Tabacco (BAT).
No, “kako se nesumnjivo radilo o ‘jednokratnoj’ transakciji, ne vidimo bilo kakav značajan izravan utjecaj izlaska Britanije iz EU na hrvatsko gospodarstvo. Međutim, u iduće tri godine BAT planira uložiti dodatnih 30 milijuna eura kako bi povećao proizvodne kapacitete, čime sekundarni učinak može biti rizik smanjenja planiranih budućih investicija”, ističu analitičari RBA.
Napominju i kako su se pozitivni trendovi u turističkim odnosima intenzivirali tijekom posljednje četiri godine, pri čemu broj turističkih dolazaka i noćenja iz Britanije bilježi dvoznamenkaste godišnje stope rasta.
Analitičari RBA tu vide ograničen kratkoročni rizik, no napominju kako “čak i u slučaju slabije funte u odnosu na euro, dugotrajna lojalnost britanskih turista, koji su istovremeno gosti s visokom kupovnom moći, ne bi trebala mijenjati njihove potrošačke navike u srednjoročnom razdoblju”.
Moguć rast premije rizika
Što se tiče utjecaja na deviznom tržištu, iz RBA ne vide značajnije kratkoročne rizike za domaću valutu, s obzirom na ograničenu izloženost samog gospodarstva – nizak udio duga i depozita.
“Dakle, snažnije negativne posljedice mogu proizaći posredno, uslijed šireg europskog gospodarskog opadanja, što može potencijalno ugroziti slabašni oporavak Hrvatske, te rizika smanjenja ukupne vanjskotrgovinske razmjene”, kažu analitičari RBA.
Dodaju i kako bi rast averzije prema riziku mogao negativno utjecati na dioničko tržište kroz povećanje očekivane stope povrata.
“Što se tiče hrvatskih euroobveznica, uz prelijevanje snažne averzije prema riziku i rast premije rizika u zemljama europske periferije, Hrvatska bi, s obzirom na fundamentalne pokazatelje i političke nestabilnosti, mogla plaćati višu premiju rizika, što može imati negativan utjecaj na kretanje javnog duga i snažno potrebne fiskalne konsolidacije”, ističu RBA analitičari.
HNB ‘čuva’ tečaj i banake
Hrvatska narodna banka (HNB) poručila je, pak, kako pomno prati situaciju na tržištu te da će i u novim uvjetima nastaviti osiguravati stabilnost tečaja i bankarskog sustava.
U priopćenju ocjenjuje da će potencijalni dugoročni učinci na Hrvatsku ovisiti o daljnjim potezima Britanije te tijeku procesa njenog izlaska iz EU.
“Tečaj kune prema euru ostao je stabilan, unatoč pojačanoj kolebljivosti koja je danas obilježila financijska tržišta nakon vijesti o rezultatima referenduma. Istovremeno je vidljiv blagi porast prinosa na hrvatske državne obveznice denominirane u eurima”, navodi se u priopćenju HNB-a.
No, iz HNB-a ističu kako za ocjenu kratkoročnih učinaka rezultata referenduma “treba ipak pričekati da se stišaju prvi odjeci iznenađenja njegovim rezultatima, koji su izazvali značajnu volatilnost na financijskim tržištima”.
I HNB navodi da je između Hrvatske i Britanije prisutna relativno niska razina trgovinske povezanosti.
“Potencijalni dugoročni učinci rezultata referenduma kako na gospodarstvo EU, tako i na Hrvatsku ovisit će o daljnjim potezima Ujedinjenog Kraljevstva, vremenu i strukturi izlaska iz EU, učincima na političku dinamiku EU integracija, srednjoročnim do dugoročnim učincima svih ovih elemenata na financijska tržišta, između ostalog i na apetit za rizik pojedinih skupina zemalja i investitora”, zaključuju iz HNB-a.
