Svjetska banka izdala je novo izvješće u kojemu je Hrvatskoj predložen niz prilagodbi koje bi trebalo poduzeti kako bi zemlja što prije izašla iz krize. Preporuke Svjetske banke ukazuju na to kako u javnoj upravi itekako ima prostora za rezove, a navodi se i kako Hrvatska.
U Izvješću se navodi kako se u Hrvatskoj od 2008. godine javni dug udvostručio, a ističe se i kako hrvatska nezaposlenost doseže 17 posto, što dobrano premašuje prosjek zemalja Europske unije, koji iznosi 12 posto.
Sanja Madžarević Šujster, glavna autorica Izvješća i viša ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku upozorila je kako će u Hrvatskoj biti nužno “smanjiti rashode, što bi moglo spustiti fiskalni deficit i javni dug na održive razine”.
Kao nedovoljno razvijeni, među ostalima, navode institucionalni kapaciteti hrvatskih agencija koje bi trebale apsorbirati sredstva iz europskih fondova, proces pripreme projekata te nesposobnost da se uči iz iskustava drugih država članica Europske unije.
Hrvatsko porezno opterećenje visoko je ukoliko ga usporedimo s europskim zemljama sa sličnom razinom dohotka. Unatoč skučenosti manevarskog prostora, u Izvješću Svjetske banke predlažu Hrvatskoj da dodatne prihode ostvari kroz moderniziranje sustava oporezivanja imovine, širenje porezne osnovice ukidanjem nekih poreznih izuzeća te smanjenje visokih razina socijalnih doprinosa, poput zdravstvenih doprinosa, a radi jačanja rasta i zapošljavanja.
Previše trošimo na javnu upravu, a premalo dobivamo
Navodi se kako bi modernijim porezom na imovinu moglo biti prikupljeno dodatnih 1,5 posto BDP-a novih poreznih prihoda, a uvođenjem mjera dodatnog pojednostavljivanja poreznog sustava i jačanja porezne discipline, Hrvatska bi mogla prikupiti dodatne prihode u iznosu od 2 posto BDP-a godišnje.
Svjetska banka upozorava kako Hrvatska na javnu upravu troši više od srodnih, novih članica Europske unije, a kako zauzvrat dobiva mizerne rezultate u pogledu vladavine prava, učinkovitosti i administrativnih prepreka koje se nameću poslovanju. U Izvješću se naglašava kako plaće u javnom sektoru pojedu skoro 12 posto hrvatskog BDP-a te se napominje kako postoje indikatori da će se dodatno povećati zbog decentralizacije, osnivanja novih agencija i stvaranja kapaciteta potrebnih za baratanje europskim projektima.
Hrvatskoj se predlaže da provede racionalizaciju broja zaposlenih u tijelima lokalne, regionalne i državne uprave, a kao mjera se ističe i reforma sustava plaća. Cilj je stvoriti manju, ali učinkovitiju administraciju, koja bi bila usmjerena na pružanje usluga umjesto na stvaranje prepreka.
