Hrvatska je u studenom ponovno prednjačila snažnim skokom industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini među zemljama Europske unije, zajedno s Irskom i Mađarskom, nakon kratkog posustajanja u prethodnom mjesecu, pokazalo je u srijedu objavljeno izvješće europskog statističkog ureda.
U studenom je tako sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u Hrvatskoj poskočila 2,7 posto u odnosu na prethodni mjesec. Time je nakon posustajanja u listopadu, uz mršavu stopu rasta od samo 0,3 posto, njezin rast ponovo ubrzao, iako je nešto slabiji nego u rujnu kada je zabilježila najveći skok među članicama EU-a, od 4,6 posto.
Istu je stopu rasta, najveću među zemljama članicama, u studenom 2014. zabilježila Irska. Na drugom je mjestu Mađarska s povećanjem industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini od 3,3 posto.
Najveći je pad proizvodnje na mjesečnoj razini u studenom zabilježila Litva, za 2,0 posto, te Latvija, za 1,7 posto.
Na razini EU-a proizvodnja je u prosjeku uvećana slabašnih 0,2 posto u odnosu na listopad kada je prema revidiranim podacima porasla 0,3 posto.
Proizvodnja trajnih potrošačkih dobara najveća potpora povećanju proizvodnje
Među pojedinim kategorijama proizvoda najveću je potporu povećanju proizvodnje na razini EU-a pružila proizvodnja trajnih potrošačkih dobara dok je najveći uteg bio 1,0-postotni pad proizvodnje energije.
Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u 28 zemalja EU-a u studenom gotovo stagnirala, smanjivši se za blagih 0,1 posto. U listopadu je uvećana 0,8 posto.
Irska je i na godišnjoj razini prednjačila najvećim, dvoznamenkastim skokom industrijske proizvodnje, za čak 35,8 posto. Slijede Mađarska, Estonija i Češka s rastom u rasponu od 5,8 do 4,7 posto.
U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u studenom na godišnjoj razini uvećana 2,8 posto, istim tempom kao i u prethodnom mjesecu, pokazuju podaci Eurostata.
Švedska je pak zabilježila najveći pad industrijske proizvodnje u studenom na godišnjoj razini, za 3,9 posto. Slijedi Nizozemska s padom proizvodnje za 3,5 posto.
Najveći pad u proizvodnji energije
Među pojedinim kategorijama proizvoda u studenom je na godišnjoj razini u EU najviše povećana proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 2,5 posto, te trajnih potrošačkih roba, za 2,4 posto. Najviše se smanjila proizvodnja energije, za 4,4 posto.
Eurozona je također u studenom zabilježila blagi rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini, od 0,2 posto. Najviše je uvećana proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 1,9 posto, a najviše se smanjila proizvodnja energije, za 0,9 posto. Eurostat je ujedno revidirao podatak za listopad, koji sada pokazuje rast proizvodnje za 0,3 posto.
Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u eurozoni u studenom smanjena 0,4 posto, pritisnuta 4,8-postotnim smanjenjem proizvodnje energije. U listopadu je ukupna proizvodnja prema revidiranim podacima uvećana za 0,8 posto.